Govoreći o prioritetima hrvatskog predsjedanja Europskom unijom ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman kazao je ovog tjedna kako će se Zagreb zalagati za proširenje Europske unije na zemlje zapadnog Balkana. "Mi želimo mir i stabilnost u tom dijelu Europe, a te zemlje imaju pravo na europsku budućnost."
Hoće li, dakle, Srbija, BiH, Makedonija, Albanija i ostali u Uniju na hrvatski pogon? Za očekivati je kako se proširenje neće dogoditi tako skoro, a ne treba niti precijeniti utjecaj Zagreba u zajednici europskih naroda. Pa ipak, ova se tema čini zanimljivija iz dvaju aspekata. Prvo, je li hrvatski nacionalni interes i jedan od ciljeva vanjske politike ulazak naših susjeda u Europsku uniju i, drugo, kao jedna od važnih tema kampanje za predsjedničke izbore.
Govoreći o ovoj temi u emisiji Bujica, predsjednički kandidat Miroslav Škoro kazao je kako "svatko treba ući svugdje gdje je zaslužio, ali mora to zaslužiti". Mi smo ulazeći zadovoljili visoke standarde i sada bismo to trebali tražiti od drugih, a Srbija je daleko od ispunjenja tih standarda", smatra Škoro. Situaciju bismo mogli iskoristiti i da riješimo otvorena pitanja s Beogradom, rezonira.
Jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja EU bit će proširenje na zemlje zapadnog Balkana
'Stvorili smo opasan vakuum'
Izjavu novog šefa diplomacije požurio je komentirati i Škorin PR-ovac, konzervativni komentator Mate Mijić. "Iznenađenje. Zar od domoljubnog Plenković-Kolindinog HDZ-a dočekasmo ovako nešto", napisao je Mijić uz Radmanovu najavu. U kratkom telefonskom razgovoru Mijić nam je kazao kako to nije pozicija Škore niti tima nezavisnog predsjedničkog kandidata, već isključivo njegova osobna. Ulazak zemalja zapadnog Balkana u Uniju u skorije vrijeme nije realan, pa ga onda niti Hrvatska ne bi trebala uzimati kao svoj prioritet, kad ima mnogo važnijih stvari, smatra Mijić.
Aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović zalaže se za ulazak ovih zemalja u EU i nudi hrvatsku podršku na tom putu. Govoreći u svibnju na sastanku na vrhu Procesa Brdo-Brijuni u Tirani, predsjednica je kazala isto što je Grlić Radman izjavio sada - Hrvatska će tijekom svog predsjedanja EU-om staviti na stol proširenje na jugoistok Europe. Kazavši kako svi kandidati moraju provesti sve potrebne reforme, Grabar-Kitarović je tada izjavila: "EU ne smije napustiti zemlje jugoistočne Europe, a Hrvatska će i dalje biti vaš zagovornik unutar EU-a."
Na konferenciji za tisak tada se požalila i kako u Bruxellesu ne postoji zanimanje za ovu regiju. "Stvorili smo opasan vakuum u jugoistočnoj Europi... ljudi sve više sumnjaju i gube vjeru u to je li moguće postići napredak, a taj vakuum ispunjavaju treće strane, koje nisu nužno dobre za regiju", rekla je Grabar-Kitarović, dodajući da se "ovdje gotovo vodi bitka ideja odnosno ideologija."
Predsjednica kaže kako se u jugoistočnoj Europi, u nedostatku interesa EU za ovu regiju, stvorio opasan vakum
Crvena krpa desnice
S obzirom na to da je vanjska politika jedno od područja gdje predsjednik Republike ima određene ovlasti, tema proširenja i prioriteta našeg predsjedanja Unijom, ali i cijele vanjske politike bila bi logična.
Ipak, nije za očekivati kako će se neposredno pred izbore, posebice o temama koje uključuju Srbiju, voditi trezvena i racionalna rasprava. Prije će biti kako će se Škoro i njegovi truditi predsjednicu dovesti na sklizak teren na kojem bi ona rekla da je za Srbiju, a oni su, eto, protiv. Kontekst i tema nisu toliko bitni, desnom biračkom tijelu Beograd je crvena krpa.
Pa, ipak, bilo bi važno u nekom trenutku otvoriti temu hrvatske vanjske politike i njenog cilja ili ciljeva. Nakon ulaska RH u Uniju i NATO što je uopće cilj ili ciljevi i zadaća naše diplomacije?
Među važnim pitanjima koje bi trebalo postaviti Grabar -Kitarović, Škori, Milanoviću i ostalim kandidatima svakako jest ono treba li se Hrvatska aktivno zalagati za ulazak susjedstva u Europsku uniju. Odgovaraju li Zagrebu više susjedi koji su uz Bruxelles ili na putu prema Bruxellesu, ili oni koji su okrenuti Moskvi ili nekim drugim silama?
Hoće li Škoro koristiti i pitanje proširenje EU na Srbiju za napade na aktualnu predsjednicu?
Berlinski proces
Odgovara li nam više da budemo na granici prelamanja sfera utjecaja EU-a i Rusije, Kine i ostalih ili da sa susjedima sjedimo za zajedničkim stolom u Bruxellesu? I hoće li se zemlje zapadnog Balkana, izgube li europsku perspektivu i ostanu li predugo u čekaonici, okrenuti nekim drugim opcijama i alternativama?
Sam ulazak zemalja zapadnog Balkana u skorije vrijeme djeluje, blago rečeno, neizvjesno. Berlinski proces pokrenut 2014. trebao je poboljšati regionalnu suradnju između ovih zemalja i "odvesti" ih prema Bruxellesu. Od tada do danas pitanje proširenja palo je nisko na listi prioriteta EU-a, što hrvatska diplomacija sada želi promijeniti.