Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno početkom listopada (od 02. do 05. listopada), pokazuje nekoliko zanimljivih nalaza o odnosima u hrvatskoj političkoj areni.
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom listopada (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi bio relativni pobjednik izbora. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 33,5 posto (prema 34,0 posto iz rujna). Vodeća opozicijska stranka, SDP je u posljednjem mjesečnom istraživanju zabilježila pad izborne podrške koja početkom listopada iznosi 22,1 posto (prema 23,1 posto iz rujna). Most je zadržao treće mjesto uz izbor od 7,8 posto (prije mjesec dana 7,7 posto). Slijedi Živi zid na četvrtom mjestu s izborom od 6,6 posto (početkom rujna 6,1 posto). HSS je peti sa izbornom podrškom od 2,9 posto (prije mjesec dana 2,7 posto), dok je Stranka rada i solidarnost BM 365 na šestom mjestu s izbornom podrškom od 2,3 posto (jednako kao i prošli mjesec). Podršku iznad jedan posto bilježe tri stranke: Neovisni za Hrvatsku (2 posto), Pametno (1,5 posto), HNS i IDS (po 1,3 posto), te HSP AS (1,1 posto). Četiri su stranke s izborom manjim od 1 posto: Glas (0,9 posto), HSU (0,8 posto), Glas (0,9 posto), HDSSB (0,7 posto) i HSLS (0,4 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,5 posto, dok je 12,1 posto neodlučnih.
Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara i ovaj mjesec se nalazi "Nitko" (niti jedan političar), odnosno za 21,7 posto hrvatskih građana nije niti jedan hrvatski političar najpozitivniji (u odnosu na prošlomjesečnih 23,3 posto). Na drugom je mjestu predsjednica Grabar Kitarović koja je najpozitivnija domaća politička osoba za 15,3 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana izbor je iznosio 15,8 posto). Premijer Plenković se zadržao na prošlomjesečnih 11,2 posto izbora. Slijedi Anka Mrak Taritaš s izborom od 7,2 posto (u rujnu 4,9 posto), dok je na petom mjestu Davor Bernardić s 3,9 posto (u rujnu 1,9 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Ivan Pernar (3,6%), Damir Krstičević (3,5%), Zoran Milanović (2,8%), Božo Petrov ( 2,7%) i Milan Bandić (2,6%).
Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 18,7 posto (prije mjesec dana 19,2 posto). Drugo mjesto dijele "svi političari" kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 16 posto (prije mjesec dana 13,7 posto). Na trećem je mjestu Zlatko Hasanbegović s izborom od 12 posto (prije mjesec dana 9,3 posto). Veliki skok na ljestvici negativnih političkih osoba zabilježen je za Milorada Pupovca čiji je izbor s prošlomjesečnih 6,2 posto porastao na ovomjesečnih 10,1 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Kolinda Grabar Kitarović (3,4 posto), Zoran Milanović (3,1 posto), Tomislav Karamarko (2,6 posto), Gordan Maras (1,9 posto), Milan Bandić i Nenad Stazić (obojica po 1,3 posto).
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 17,9 posto građanki/građana u odnosu na 18,1 posto iz rujna. U ovomjesečnom istraživanju 74,4 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 73,4 posto iz rujna. Kakav je smjer zemlje ne zna 7,7 posto građana/ki. Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima HDZ-a i iznosi 60,1 posto (u rujnu 58,7 posto), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio niži i iznosi 23,1 posto. Među glasačima vodeće oporbene stranke SDP udio društveni optimista je značajno niži i iznosi svega 5 posto.
Razina potpore politici Vlade RH u dvanaestom mjesecu njezina mandata iznosi 35,2 posto (prema 36 posto iz prethodnog mjerenja iz rujna). Kad je riječ o ne podršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 52,6 posto (jednako kao i prethodni mjesec). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu. Jednako kao i za podršku politici Vlade, negativni je trend zabilježen i za ocjenu rada Vlade RH koja ovaj mjesec iznosi 2,25 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,30). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,32), dok je najniža ocjena zabilježena među glasačima stranke Živi zid (1,56).
Predsjednica republike je za svoj rad dobila stabilnu trojku, odnosno 3,12 (u odnosu na 3,09 koliko je izmjereno početkom rujna). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 2,10 (u rujnu 2,14).
U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca događaji unutar i oko Agrokora najčešći su izbor za 46,1 posto hrvatskih građana/građanki. Tako se slučaj Agrokor, nakon ljetne stanke, vratio u fokus javnog interesa ali i političke borbe. Iznad pet posto izbora za temu/događaj mjeseca je još pet tema: uspješna turistička sezona (8,9 posto), presuda Draganu Vasiljkoviću-kapetanu Draganu (7,3 posto), odustajanje od poreza na nekretnine (6,6 posto), premještanje HOS-ova ploča iz Jasenovca u Novsku (5,7 posto) i dugotrajna društvena kriza u zemlji (5,5 posto). Zanimljivo je kako je pozitivna tema (dobri ekonomski pokazatelji tek na 1,3 posto izbora. Četiri su događaja zabilježila izbor između dva i tri posto: novo zaoštravanje odnosa između Slovenije i Hrvatske oko granice i arbitraže (2,6 posto), najava poreza na luksuz za popunjavanje rupa u zdravstvu i peticija protiv poreza (2,2 posto), objava prijedloga obiteljskog zakona i njegovo povlačenje (2,1 posto) i sukobi u SDP-u (2,0 posto). Svi su ostali događaji zabilježili izbor ispod 2 posto.
*Istraživački projekt CRO-Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi prva četiri radna dana u mjesecu na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,7% uz razinu pouzdanosti od 95%.
