Prema projekcijama Europske komisije, 2060.
godine, gotovo trećina stanovništva u
Hrvatskoj biti će starija od 65 godina, a oko 10%
starije od 80 godina. Osobno dizalo postaje zato od iznimne
važnosti u svakoj višeetažnoj stambenoj građevini.
Život bez njega je starijima, teško pokretnima i invalidima
težak, čak i praktički nemoguć.
Prema izračunima, prosječna cijena
(s troškovima nabave, ugradnje, obrtničkim
radovima i PDV-om) za dizalo s pet stanica (prizemlje i
četiri kata), ovisno ima li i kakav otvor te kolika je dopuštena
težina u liftu, iznosi oko 250 tisuća
kuna. Na taj iznos nužno je dodati još prosječno
100.000 kn (u kojem je i PDV) za uređenje pristupa i ulaza u
građevinu (za teško bolesne, starije ljude, kao i za invalide).
Jednostavnom matematikom dolazi se do računice kako u zgradama
P+4 dizalo košta (prosječno) 350 tisuća
kuna.
Želimir Manenica koji već godinama vodi borbu za ugradnju liftova u višestambene zgrade putem Koordinacijskog odbora društava i udruga umirovljenika HP i HT, našoj je redakciji dao na uvid dopis u kojem stoji kako se od 2018. godine u Projektu ugradnje dizala u višestambene objekte računa na ugradnju 13.500 dizala do kraja 2021., odnosno, sljedeće godine. Riječ je, dakle, o 4.725.000.000 kuna od kojih je 85% trebalo biti bespovratno plaćeno iz sredstava EU.
EU je “proklamirala” politiku što dužeg ostajanja u
vlastitom stanu ili kući, uz
sufinanciranje svih aktivnosti iz fondova EU koje pomažu tom
cilju. To je i logično jer je to za svaku državu jeftinije nego
izgradnja i boravak u domovima za starije.
"16.12.2016. dobili smo odluku Komisije EU da se sredstva iz fondova EU svake zemlje članice, iz kvote koju je dobila, (Hrvatska 10,75 milijardi eura) za razdoblje 2014-2020, mogu koristiti za ugradnju dizala, nevezano za druge radove, kao poboljšanje uvjeta stanovanja i infrastrukture". Manenica tvrdi da bivša ministrica Gabrijela Žalac po toj Odluci od 2017. godine nije, kako se pokazalo, učinila ništa, kao ni ministar koji ju je zamijenio.
U čemu je, zapravo, problem?
U razdoblju 2021-2028. maksimalno sudjelovanje sredstava EU bit
će 70%, odnosno, 15% manje nego u prethodnom razdoblju. Ostalo
ide na teret građana. Ni činjenica da je ova priča više puta bila
u medijima nije pomogla da Vlada pokrene konkretne korake.
Problem dolazi u realizaciji Programa koji obuhvaća velik
dio najsiromašnije populacije u RH i rješava dio njihovih
svakodnevnih problema, od odlaska liječniku, na terapije, u
nabavu hrane i izlaska iz stana, olakšava rad hitnoj pomoći,
sanitetskom prijevozu, komunalnim i drugim servisnim službama, te
općenito dolazak nepokretnim i teško pokretnim osobama.
Na ovoj se temi angažirala i SDP-ova europarlamentarka
Biljana Borzan koju smo zamolili za
komentar.
"Moj angažman po ovoj temi je započeo 2016. kada su mi se obratili umirovljenici na čelu s gospodinom Želimirom Manenicom, s molbom da ispitam je li moguće sufinancirati ugradnju dizala u stambene zgrade iz EU fondova - dobila sam potvrdni odgovor. Započeli smo lobirati hrvatsku vladu, organizirali aktivnosti i okrugle stolove, angažirali zastupnike u Saboru itd. Dobili smo informaciju i od tadašnjeg ministarstva graditeljstva da slične inicijative postoje u Poljskoj. Bilo je jasno da RH mora napraviti izmjenu operativnog plana za povlačenje EU sredstava jer projekt nije uvršten 2013. kada je plan bio predan. Od resornog ministarstva smo uvijek dobivali uvjetne odgovore - uvijek je to bilo vidjet ćemo, pokušat ćemo, možda".
Sve je servirano, a nitko nije zainteresiran?
"2018. godine tadašnji pomoćnik ministrice Dragan Jelić je rekao da projekt nije upitan, ali je upitna dozvola Europske komisije za izmjenu operativnog plana povlačenja EU fondova jer RH slabo povlači i postojeća sredstva. Ministrica Žalac je 2019. najavila pilot projekt koji kao što znate nikad nije realiziran... Još smo radi korone dobili dodatnih 10 milijardi eura na raspolaganje", nastavlja Biljana Borzan.
Borzan napominje i da je na ponovljeno pitanje o ugradnji lifotva u višestambene zgrade od novoizabrane komisije Ursule Vone Der Leyen također dobila pozitivan odgovor.
RH je od 12,6 milijardi (10,7 milijardi EU + 1.9 milijardi koje RH sufinancira) koje ima na raspolaganju 2014-2020 potrošila malo manje od pet milijardi, odnosno 39%. U odnosu na druge zemlje to izgleda ovako, rekli su nam iz Hrvatske udruge za dizala:
Za ovaj projekt u kojem se moglo pomoći tisućama starijih i nepokretnih ili teško pokretnih građana, te zaposliti strojare, građevince, obrtnike i proizvođače na ukupno 13.500 zgrada ostalo je još samo tri mjeseca i šanse za njegovu realizaciju nisu, kazala je Borzan, prevelike. Ipak, u dopisu 14. listopada 2020. godine stoji kako sada imaju još jednu strategiju: "Renovacijski val", s kojom se nadaju da će se konačno nešto u Hrvatskoj, ponajprije u Zagrebu nešto poduzeti.
"Strategija jasno označava poboljšanje pristupačnosti kao jedan od prioriteta budućih ulaganja te navodi kako će se projekti moći financirati iz NextGenerationEU fonda i proračuna Unije. Izrijekom se navodi kako je jedan od ciljeva pomoći osobama s poteškoćama u kretanju poput starijih i osoba s invaliditetom. Vrijeme je da se premijer i ministrica Tramišak iskažu i jedan dio od 22 milijarde eura s kojima se hvale upregnu u izravnu korist građana", rekla je Borzan objašnjavajući Renovacijski val.
Više hrvatskih udruga za osoba s invaliditetom je, na poticaj Borzan, u srpnju 2020. godine sudjelovalo u javnoj raspravi koju je o strategiji otvorila Europska komisija. "Bit će žalosno ako se projekt bude realizirao u drugim zemljama, a ne i kod nas", zaključila je Borzan.
Ministrica: 'Propušteno je programiranje projekta do 2021.'
Na upit Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije
dobili smo odgovor kako je ministrica
Nataša Tramišak nedavno u Saboru odgovorila
na to pitanje, a isti se odgovor nalazi na službenim stranicama
Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. "Ministrica
je odgovorila da je do sada propušteno programiranje za
ove projekte u razdoblju do 2020. godine no aktivnosti
koje se odnose na ugradnju dizala jesu prihvatljive u vidu
Operativnog programa Konkurentnost i kohezija isključivo kao
jedna od aktivnosti (u okviru odredbi pojedinih sektorskih poziva
za dostavu projektnih prijedloga) i to naravno pod uvjetom
da ti pozivi predviđaju takvo ulaganje kao prihvatljivu
aktivnost, ali ne kao zaseban poziv s isključivim ciljem ugradnje
dizala u (višestambene) zgrade, odnosno objekte.
Što se tiče naredne financijske perspektive, Ministarstvo
regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kao ministarstvo
nadležno za izradu strateških programskih dokumenata nacionalne
razine za financijsko razdoblje 2021.-2027. godine u suradnji s
Europskom komisijom započelo je neformalni dijalog s Komisijom
vezano za programiranje nove generacije programskih dokumenata,
te je pristupilo pripremi institucionalnog okvira za njihovu
pripremu i postupak izrade. U narednom će se razdoblju osnovati
radne skupine za programiranje, sastavljene u skladu s načelom
partnerstva, koje će u suradnji s nadležnim tijelima
identificirati prioritete i konkretna područja u koja će biti
moguće ulagati", piše na stranicama
Ministarstva.