Ovoga je tjedna 90-ak udruga pozvalo Vladu, Sisačko-moslavačku županiju i Stožer civilne zaštite na "zelenu obnovu" potresom pogođenih područja koja će biti "dugoročno održiva, otporna na krize i katastrofe te po mjeri ljudi koji će tamo živjeti", kako je rečeno na predstavljanju te inicijative o kojoj više možete pročitati ovdje. Što ona znači i kako bi Banovinu/Baniju trebalo obnoviti piše ovotjedna autorica Otvorenog uvodnika, Sandra Vlašić iz Zelene energetske zadruge i osnivačica Terra Huba.
Prošlo je mjesec dana od potresa i još uvijek se tresemo, doslovno i u prenesenom smislu. Uništeno je sve ono što čini i oko čega se odvija život ljudi i obitelji, školaraca i djece, poduzetnika i poljoprivrednika, baka i djedova. Području Banije/Banovine potrebna je obnova koja će biti mnogo više od gradnje kuća, pomak na bolje umjesto povratak na staro, a to je cjelovita razvojna obnova, regeneracija svega onoga što čini život ljudi u 21. stoljeću dobrim, dostojnim, ali i otpornijim na nove krize i katastrofe, a njih će sigurno biti još.
Što nas čeka?
Bitno je biti svjestan konteksta obnove. Krize nikada ne dolaze jedna po jedna, one su povezane i isprepliću se uzrocima i posljedicama, pa je tako i ovaj potres došao na pandemiju virusa COVID-19 i prenapregnut javnozdravstveni sustav, na lošu ekonomsku situaciju i porast broja nezaposlenih, na zimu, snijeg i led. Nije nas pitao da li smo spremni.
Čitavo ovo vrijeme tu je i kriza za koju uopće nismo spremni, ona klimatska. Manifestira se u povećanom broju vremenskih ekstrema – oluja, poplava i suša koji pak izazivaju štete ne samo na infrastrukturi već i poljoprivrednicima smanjuju urod i prihode, povećavaju cijene i otežavaju dostupnost hrane i vode. Prema zabilježenim iznosima gubitaka od ekstremnih vremenskih prilika u Hrvatskoj pripadamo u "top 3" države u Europi s najvećim kumulativnim udjelom šteta u BNP-u.
Dakle osim što živimo u seizmički aktivnom području i izloženi smo razornim potresima, još smo i među tri najranjivije europske zemlje na sve ono što nose klimatske promjene. A klimatske promjene sistemske su prirode i tako djeluju, baš kao i katastrofe, kada je loše, stvari čine još gorima i to na više razina. Stoga i naš odgovor mora biti takav sistemski, zato i tražimo dugoročno održivu, zelenu obnovu po mjeri ljudi, jer ljudi su prvi na udaru.
Ekonomski gubici od katastrofa 3000 milijardi vs europski proračun za sljedeće generacije 1800 milijardi
Za ilustraciju zašto je važno sada planirati i stvarno provesti u praksi obnovu koja će nam pomoći nositi se s katastrofama i izazovima pred nama, dati ću primjer iz nedavno objavljenog globalnog izvješća o ekonomskim gubicima koje su katastrofe ostavile na ljude u posljednjih dva desetljeća. Radi se o "Human Cost of Disasters", a publicirale su ga vodeće globalne agencije koje se bave proučavanjem katastrofa, spremnošću te smanjenjem rizika. U 20 godina zabilježeno je više od sedam tisuća katastrofa, točnije 367 svake godine ili jedna svaki dan! Te katastrofe odnijele su više od milijun života, a utjecale na četiri milijarde ljudi što je više od polovine globalne populacije. Ekonomski gubici od katastrofa iznosili su gotovo 3000 milijardi dolara u tih 20 godina.
U katastrofama dominiraju one koje povezujemo s klimatskim promjenama - poplave i oluje (44% odnosno 28%), vrućine i suše, ali i potresi. U usporedbi s prethodnih dvadeset godina tj. razdobljem 1980. – 2000. broj im se povećao, iznos ekonomskih gubitaka gotovo je dvostruko veći, a zahvatile su jednu milijardu ljudi više. I to sve na globalno povišenoj temperaturi od 1.1°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a mi prema sadašnjem trendu globalnog porasta emisija idemo prema svijetu toplijem za 3-4°C.
To znači da će vremenski ekstremi biti još učestaliji i snažniji, razaranja i štete veće, a ono što je najvažnije, pojavljuju se zajedno s drugim izazovima i krizama te povećavaju našu ranjivost, izloženost i smanjuju sposobnost adekvatnog odgovora, pa i onog financijskog. Upravo stoga, a i za usporedbu velikih brojeva, podsjećam da ukupan sedmogodišnji EU proračun "Sljedeće generacije" iznosi 1800 milijardi EUR. On uključuje novac i za oporavak od krize, za pravednu tranziciju, kao i za višegodišnji strateški razvoj 2021-2027.
I što nam je činiti?
Jako je važno raspoloživa sredstva za oporavak i obnovu ne potrošiti na kratkotrajna brza rješenja u okviru četverogodišnjeg političkog mandata, već uložiti i to u prevenciju, otpornost i prilagodbu, jer kasnije više neće biti novaca za sanaciju šteta.
U slučaju obnove Banije/Banovine – to je upravo ono na što pozivamo Apelom udruga na oporavak koji je dugoročno održiv, zelen i po mjeri ljudi. Citirat ću kolegicu Tamaru, voditeljicu udruge IKS iz Petrinje: "Tražimo sve ono što poslijeratna obnova nažalost nije postigla. Sadašnji trenutak predstavlja jedinstvenu priliku za obnovu prema boljem životu na Baniji/Banovini. Jedini način za opstanak je sustavna revitalizacija koja će osigurati radna mjesta i razlog za ostanak mladih. U suprotnom će ovo područje biti sablasno, područje duhova!". Obnova Banije/Banovine ujedno je i prilika za novi početak, a priliku čini i strateški okvir EU koji daje Zeleni plan kao i proračun za sljedeće generacije.
Kakva bi to trebala biti obnova koja neće biti gola rekonstrukcija stanja prije potresa, već bolja, održiva, otporna na krize i katastrofe te prvenstveno po mjeri ljudi koji žele nastaviti ili se vratiti živjeti i raditi na potresom pogođenim područjima? To uključuje:
- ulaganja u povećanje energetske učinkovitosti, korištenje standarda nulte ili vrlo niske potrošnje energije za objekte;
- izbjegavati ulaganja koja se oslanjaju na korištenje fosilnih goriva i povećavaju emisije stakleničkih plinova;
- ulaganja u korištenje lokalno dostupnih obnovljivih izvora energije poput sunca i biomase ili korištenja termalnih izvora te doprinos borbi protiv energetskog siromaštva;
- ulaganja u zelenu infrastrukturu, obnovu ekosustava i lokalna rješenja temeljena na prirodi koja mogu istovremeno osigurati otpornost na katastrofe te doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena.
- Agrošumarstvo, poticanje ekološke proizvodnje hrane i klimatski pametna poljoprivreda također su dobra rješenja.
- Kružno gospodarenje resursima predviđeno već u fazi planiranja obnove, koje će spriječiti kasnije nastajanje otpada; a sada korištenje i recikliranje materijala nastalog za vrijeme i nakon potresa.
I ono najvažnije, nužno je u planiranje i proces obnove uključiti lokalne zajednice, stanovništvo i građane, koji su ovoj situaciji pokazali ogromnu solidarnost i spremnost na djelovanje. To ujedno znači uložiti u jačanje ljudskih kapaciteta, u edukacije i prekvalifikacije, u razvoj lokalnih radnih mjesta i poslova.
Kako to postići?
Sve ovo moguće je postići ukoliko se osigura dugoročno, sustavno i pametno ulaganje raspoloživih sredstava, ne samo iz Fonda za obnovu i donacija, već i svih fondova koji slijede – Fonda za pravednu tranziciju, ekonomski oporavak te višegodišnjeg financijskog okvira EU. Time dobivamo jedinstvenu priliku za održivu obnovu potresom pogođenih područja u mjesta na kakvim bi svatko od nas želio da žive i naša djeca i njihova djeca.
Možemo li zamisliti područje Banije/Banovine s tri glavna urbana centra – Siskom, Petrinjom i Glinom koji su potpuno energetski neovisni gradovi, u kojima su nova naselja rađena po principu eko-kvartova, kuće su obnovljene po najvišim energetskim i statičkim standardima, prakticira se kružno gospodarstvo i nema problema s odlaganjem otpada? U Sisku je možda i kakav pogon proizvodnje vodika kao novog goriva? U Petrinji i Glini su inkubatori ideja koji su jezgra razvoja i inovacija, lokalni centri podrške koji nove ideje pretvaraju u stvarnost.
Gradovi su odlično povezani zelenom i intermodalnom prometnom infrastrukturom sa svojim ruralnim okruženjem, provode se održive poljoprivredne prakse, prirodna, povijesna i kulturna baština interpretira se po principu eko-muzeja, uključuje stanovništvo i važan je dio lokalnog razvoja? Banija/Banovina postaje demonstracijski centar regenerativne obnove u Europi i na tome bazira novu granu edukativnog turizma. Može li ovo biti neka dobra vizija obnove potresom razorene Banije/Banovine?
Detalje apela koji poziva na obnovu koja je dugoročno održiva, zelena i po mjeri ljudi možete pronaći na poveznici, a pozivaju se sve organizacije, tvrtke i institucije, posebno jedinice lokalne samouprave, da ga podrže.
Apel su formirali zajedno Zelena akcija, Društvo za oblikovanje održivog razvoja, Institut za političku ekologiju, Greenpeace u Hrvatskoj, Terra Hub, Tatavaka, WWF Adrija, Brodsko ekološko društvo BED, Zelena energetska zadruga i Zaklada Solidarna te lokalne organizacije iz Sisačko-moslavačke županije: ALD Sisak, IKS Petrinja i EKS - Ekološko kulturna scena.