Ivica Todorić. Sve počinje i završava s njim. Ok, možda ne sve, ali s njim je počela povijest saborskih istražnih povjerenstava. Davne 96. godine velika afera "Nestalo žito iz državnih zaliha" bila je udarna vijest. Na čelu revnog saborskog Povjerenstva bio je glavom i bradom Vladimir Šeks - saslušao je 20 svjedoka, među kojima je bio i Todorić.
Na kraju se ustanovilo da država na štetu javnog interesa pogoduje Agrokoru. No, gazdi se nije dogodilo ništa. Istražnih povjerenstava dosad smo imali ukupno 11 - ponekad su bila spektakularna, puno češće, manje spektakularna. Istraživalo se i žito, i kamioni i imunološki zavod, Lex Agrokor. Jesu li povjerenstva opravdala svrhu.
U protekle 24 godine, saborsko istražno povjerenstvo oformilo se 11 puta i svih 11 puta očekivanja su bila veća od onoga što se na kraju doznalo kroz sate i sate propitivanja aktera velikih afera.
Sve kreće 96. godine. Prva Todorićeva velika afera - Povjerenstvo je vodio Vladimir Šeks, na kraju je zaključeno je da su vodeći ljudi Državnog ravnateljstva lažno napuhavali državne zalihe žita kako bi ga bez javnog natječaja, ispod cijene, prodavali Agrokoru. Ivici Todoriću nije se dogodilo ništa.
Uslijedila su povjerenstva o raskolu HSLS-a, predaji oružja JNA, prodaji Večernjeg lista, jamstvima za brodogradilište Viktor Lenac, tvrtkama Radmira Čačića - većinom su zaboravljena brzo nakon što su zaključena.
2006. nas je tresla afera kamioni- povjerenstvo je odlučilo da bivši ministar obrane Berislav Rončević nije kupio loše, a pritom skuplje kamione. Ipak, Rončević je kasnije osuđen na 4 godine zatvora, da bi mu se onda presuda ukinula, a on izašao na slobodu.
''Evo nešto lakše dišem istina Bog. I malo mi se smirio želudac'', kazao je bivši ministar obrane Berislav Rončević.
Pred Povjerenstvo je 2010. stigao i Rončevićev tadadašnji šef, Ivo Sanader zbog afere INA MOL.
''Ima i ona tko pod drugim jamu kopa, sam pada u nju'', rekao je Sanader.
Utvrđivale su se okolnosti ubojstva Stjepana Đurekovića, istraživala propast Imunološkog zavoda.
Bilo je burno i 2017. kad se Povjerenstvo oformilo da bi se otkrilo tko je pisao famozni lex Agrokor.
''Ja sam glavni autor zakona'', kazala je Martina Dalić.
A onda kada je istraga za Agrokor postala pravomoćna, HDZ je predložio i glasovima nadjačao oporbu, te povjerenstvo ukinuo.
''Ovo je jedan od najsramotnijih dana kojem svjedočimo u Hrvatskom saboru'', izjavo je Orsat Miljenić.
Problem rada povjerenstva: Zakon kojim je uređen
I tako povjerenstvo za povjerenstvom, brojni svjedoci i saslušanja, pali su u zaborav.
''Svi su se putem otopili, rastopili, nestali. Vi praktički nemate ni jedan suvisli zaključak nekog istražnoga povjerenstva koji bi obvezivao neke institucije ili otkrili nešto novo, znači to se još nije dogodilo. Meni se čini da nema neke velike koristi'', kazala je bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt.
Da najjače oružje oporbe doista nema koristi, misli politički analitičar Sven Marcelić.
''To je ona premisa hrvatske politike, koliko imate ruku toliko imate i utjecaja. Znamo u konačnici da sabor odlučuje o izvještajima Povjerenstava što znači da onaj koji je na vlasti ima potpunu lojalnost onih koji dižu ruke i samim time ta povjerenstva gube smisao', rekao je Marcelić
Možda najveći problem oko rada Povjerenstva, poručuje Ožbolt, jest Zakon kojim je uređen.
''On je iz 96.godine, on je za ovu situaciju gdje on praktički zabranjuje da se preisputuju odluke ili da se osniva uopće Povjerenstvo na temu iz aktualnih sudskih postupaka', rekla je Ožbolt.
No oni koji zagovaraju Povjerenstva tvrde, nije da nema koristi - jer su ako ništa, moćnici barem prisiljeni odgovarati na pitanja koja inače izbjegavaju.
