Cijene plina su za poslovne korisnike poskupjele za nekoliko stotina posto što je kod njih izazvalo revolt zbog mogućnosti blokade poslovanja, a kod građana paniku da će se isti scenarij dogoditi i njima. U pojedinim gradovima su najavljena i poskupljenja vode, no rijetko se spominje i rast cijena struje. Iako je to najavljeno u travnju, stručnjaci upozoravaju da će cijena električne energije rasti u valovima.
"Da, bojim se da nas čekaju poskupljenja u kontinuitetu jer cijena električne energije na svjetskom tržištu raste. Dakle, poskupljenje je neizbježno. Što se formiranja cijena struje za kućanstvo tiče, sve je u rukama Vlade, HEP-a i HERA-e, a generalno gledajući udar na potrošače se može ublažiti jedino boljim poslovanjem HEP-a i investicijama u proizvodnju vlastite električne energije koji su jedina alternativa njenom uvozu po sada očito jako visokim cijenama", istaknuo je za Slobodnu Dalmaciju stručnjak za tržište električne energije, Nenad Kurtović.
Objasnio je i zašto bi travanjsko poskupljenje trebalo biti prvo u nizu. Ti porast cijena imaju veze s cijenama prirodnog plina koji se koristi u proizvodnji električne energije i sve je, zapravo, rezultat, energetske krize.
"Prirodni plin je strašno poskupio, cijene su išle gore po tri i četiri puta, no taj je problem ipak sezonske naravi. Čim se riješi rusko-ukrajinska kriza, a sezona grijanja mine, ovaj će se problem kudikamo manje osjećati. No, što se cijene električne energije tiče, tu nam, realno gledajući, nema pomoći. Termoelektrane za proizvodnju električne energije koriste prirodni plin i čim njegova cijena ovako drastično naraste, rastu i troškovi proizvodnje struje. One elektrane koje rade na ugljen imaju problema jer su opterećene regulativom o smanjenju štetnih emisija ugljičnog dioksida, a to se tiče i naše HE Plomin. Dakle, priča oko rasta cijena električne energije nije jednostavna", objasnio je Kurtović.
Pozitivne okolnosti
Dodatan poticaj rastu cijena struje dalo je smanjenje proizvodnje u Njemačkoj zbog gašenja nuklearnih elektrana. Francuska je zbog problema u svojim reaktorima smanjia proizvodnju za 16 milijardi kWh godišnje, što otprilike odgovara potrošnji cijele Hrvatske. Ipak, Kurtović u cijeloj situaciji vidi i neke pozitivne okolnosti.
"Ne znamo doduše što nas još čeka jer su veljača i ožujak ispred nas, ali za sada smo imali vrlo blagu zimu i povoljna hidrološka situacija nam je omogućila da manje struje nabavljamo iz tuđih izvora. Zabilježena je i velika proizvodnja struje iz obnovljivih izvora, a radi se o 370 milijuna kilovatsati, pa nam i to ide u prilog tezi da HEP ima prostora za formiranje cijene struje koja će ipak biti donekle podnošljiva. No, prema nekim mojim proračunima, poskupljenje za prosječno četveročlano kućanstvo u Splitu koje koristi struju za grijanje, kupanje i pripremu hrane, iznosit će oko petnaest posto. Ako uzmemo da je račun prosječnog kućanstva do sada iznosio petsto kuna, on će od prvog travnja biti oko 150 kuna veći", izračunao je Kurtović.
Istaknuo je da je Vlada za dio dobavljača uspjela osigurati cijenu od 1,42 lipe po kWh, što je triput jeftinije od uvozne struje, a nadu da udar na građane neće biti prevelik bude i najave o vaučerima za najugroženije građane. "Zato cijene, vjerujem, po kućanstvu neće biti veće od petnaest posto jer će ih Vlada, HERA i HEP ipak obuzdati. Na godišnjoj bi razini to značilo da će jedna obitelj u Splitu za struju izdvajati oko 1800 kuna više nego do sada", tvrdi stručnjak.
Građani i država mogu ublažiti rast cijena
Smatra da bi građani mogli dodatno uštedjeti na električnoj energiji da ne pretjeruju sa grijanjem ili hlađenjem stana, da skrate trajanje tuširanja ili stave nižu temperaturu na perilicama rublja. Za grijanje tijekom zime preporučuje - drva.
"Koristim kalijevu peć i to se pokazalo najkvalitetnijim rješenjem za grijanje zimi. Iako ni ono nije jeftino kao što je bilo do sada, za 11.000 kWh grijanja potroši se 250 kuna, a za struju 1000 kuna. Znači, cijena je četiri puta niža ako ćete sami dostaviti i pripraviti drva za ogrjev, što je moguće na selu ili u prigradskim naseljima, no u gradu to mnogi ne mogu sami pa se te stavke moraju dodatno zaračunati", kaže Kurtović i otkriva isplati li se u ovakvoj situaciji ugraditi solarne ploče.
"Tu ima puno 'ali'. Kao prvo, da bi se ispunilo uvjete za takvo što, treba imati riješene imovinsko-pravne odnose i biti vlasnik nekretnine jer se takvo što u suvlasničkim zajednicama ne isplati. Dalje, treba znati da i onima koji ih imaju, nedostaje otprilike 7000 kilovatsati godišnje jer one proizvedu oko 1500 kilovatsati električne energije. One se isplate samo onima koji i žive u tim kućama cijelu godinu jer ako ne potroše ono što su proizveli, višak struje ide HEP-u, a to ih automatski svrstava u viši platni razred pa se na njih gleda kao na poduzetnike koji prodaju struju. Znači, sunčevom energijom valja znati upravljati da bi se u konačnici ostvarile bitne uštede", rekao je Kurtović.
I država bi mogla dugoročno doskočiti poskupljenjima većim ulaganjima u akumulacijske hidroelektrane, smatra on, jer proizvode baznu energiju koja je dvostruko jeftinija od najvećeg proizvodnog potencijala vjetroelektrana. Ostaje jedino pitanje dopuštaju li naši vodotoci izgradnju takvih objekata.
