Na konferenciji Hanza Medije "Svijet energije - Energetska sigurnost u eri brze dekarbonizacije", uz druge uvažene goste iz zemlje i Europske unije, govorio je i premijer Andrej Plenković. Najprije je govorio o energetskoj sigurnosti i ekonomskoj stabilnosti Hrvatske, piše Jutarnji.
"O energetskoj sigurnosti danas raspravljamo u trenucima kada se svijet suočava s velikim izazovima u opskrbi energijom i nakon pandemijskog udara na gospodarstva diljem svijeta. U Hrvatskoj smo se u cilju očuvanja radnih mjesta koristili intervencionističkim mjerama kako bi se prebrodile posljedice covida-19 na gospodarstvo, subvencionirajući oko 700 tisuća radnih mjesta, što je praktički svako drugo radno mjesto u zemlji. Time smo stvorili preduvjete da u prošloj godini izlazimo iz krize te s optimizmom očekujemo konačni zbroj gospodarskog rasta za 2020. Očekivanja su da će rast BDP-a u prošloj godini dati rezultat koji premašuje sve naše procjene", rekao je Plenković.
Apostrofirao je najbolji kreditni rejting države u povijesti prije ulaska u eurozonu, oko kojeg će Vlada, prema njegovim riječima donijeti ključne odluke sredinom ove godine. Dodao je i kako ulazak u schengenski režim također predstavlja doprinos energetskoj sigurnosti.
Zaštita standarda u tri segmenta
No, prije toga, Hrvatska je, kao i cijeli svijet, suočena s drastičnim poskupljenjem energenata zbog pada proizvodnje. Premijer se i na to osvrnuo te prvi put izložio korake koje će Vlada poduzeti kako bi zaštitila građane i poduzetnike od inflacije.
"Vlada pozorno analizira razvoj cijena energenata te razmatramo sve opcije koje će zaštititi standard građana. Takav pristup već smo primijenili zamrzavanjem cijena goriva. U svakom slučaju, imamo instrumente zaštite građane od skokova cijena goriva.
Kad je u pitanju cijena električna energije, djelovat ćemo kao Vlada u tri segmenta. Prvi su socijalni transferi, povećanje naknada onima koji su socijalno ugroženi. Riječ je o vaučerima u iznosu od 200 kuna koje danas koristi 63 tisuće građana. Želimo povećati opseg tih naknada i primatelja", rekao je premijer. Drugi segment će biti razmatranje svih stavki koje ulaze u cijenu električne energije, a treći je sagledavanje poreznih davanja na uslugu opskrbe električnom energijom.
"Kad je u pitanju drugi segment, tu ćemo se osloniti na HEP, koji ima snage na svojim plećima iznijeti dio zaštite građana od udara svjetskih rasta cijena energije", rekao je Plenković.
Jačanje energetske neovisnosti
Naglasio je i da će Vlada paralelno raditi i na jačanju hrvatske energetske neovisnosti.
"Mislimo da imamo geološke, geopolitičke i klimatske prednosti u odnosu na neke druge zemlje kad je u pitanju povećanje energetske neovisnosti. Uskoro ćemo donijeti strateške dokumente za vodik kao alternativno gorivo, pripadajući dokumenti sada su u fazi javne rasprave", poručio je premijer.
Podsjetio je da su u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti osigurani poticaji za prelazak domaćeg gospodarstva na obnovljive izvore energije. U razdoblju od 2025. do 2032., Europska unija će sa 72 milijarde eura sufinancirati energetsku tranziciju gospodarstva i kućanstava unutar svojih granica, istaknuo je Plenković na završetku svog govora.
