Premijer Andrej Plenković je u četvrtak na konferenciji za medije poručio da je "ideja da se rad nedjeljom zabrani osim 16 nedjelja u godini, uzeli bi u obzir turističku sezonu". Time je ponovno potegnuo temu oko kojeg je domaća javnost vjerojatno najrazjedinjenija. Ustavni sud je već dvaput rušio odluku o zabrani rada nedjeljom, 2004. i 2009. godine. Znakovito je kako se o neradnoj nedjelji posljednji put raspravljalo prošle godine, uoči parlamentarnih izbora. Kao u filmu "Beskrajni dan", ista se situacija ponavlja i sada, malo više od tjedan dana do lokalnih izbora.
Predstavnici trgovačkih lanaca i poduzetnici u toj branši odmah su reagirali, tvrdeći kako će doći do smanjenja plaća, ali i otkaza radnicima. Štoviše, išli su toliko daleko da su ovu zabranu usporedili s - lockdownom. No, ako se pita ekonomiste Ljubu Jurčića i Petra Vuškovića, ova odluka neće zadati ozbiljan udarac, ionako koronakrizom opterećenom gospodarstvu, niti će uzrokovati pretjerani manjak kuna dobivenih PDV-om u državnoj kasi. Za njih je sasvim jasno da se radi o političkoj odluci koja zadovoljava jedan dio populacije.
Ekonomisti Ljubo Jurčić i Petar Vušković smatraju da su nove najave uvođenja neradne nedjelje politikantski potez koji zadovoljava konzervativniji dio društva. Foto: Damir Špehar/PIXSELL
"Ovo rješenje nije temeljeno na znanosti i struci nego na pojedinačnim, grupnim interesima. Zabranit ćemo rad nedjeljom da zadovoljimo jednu društvenu skupinu, a dopustit ćemo, ipak, rad dijelom nedjelja da koliko-toliko zadovoljimo ovu drugu skupinu, koja je manja. Može se reći od 52 tjedna, da smo rasporedili po proporcijama onih koji su za, a koji su protiv. Tako ispada, naravno da to nije mehanički rađeno. To je jedan čisti, ne politički, nego politikantski prijedlog", pojasnio je za Net.hr ekonomist Ljubo Jurčić, koji se inače zalaže za zatvaranje trgovina nedjeljom.
Njegov kolega, predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize, Petar Vušković, iako je dijametralno suprotnog stava o neradnoj nedjelji, dijeli mišljenje s Jurčićem oko definiranja ove Plenkovićeve najave. "Ovo je odluka iz visoke politike koja se nameće kako bi se udovoljilo socijalno-konzervativnijim krugovima oko većinske Crkve, koji nisu baš zadovoljni nekim svjetonazorski umjerenijim i manje konzervativnim politikama vladajuće stranke", drži on.
Degradiranje turizma radom trgovina
Zanimljivo je u Plenkovićevoj izjavi i to što je spomenuo turističku sezonu. Po njegovoj izjavi ispada da bi trgovine radile nedjeljom samo tijekom lipnja, srpnja te kolovoza te eventualno prije Božića ili Uskrsa, kada građani po običaju više vremena provode u kupnji. No, Jurčić upozorava kako se iza te izjave zapravo krije nedostatak stava i manjak planiranja Vlade u turizmu.
"Turistu je svaki dan nedjelja, njemu je svaki dan slobodan. Ako smo imali prije nedjelju, jer ljudi kroz radni tjedan ne stignu ići u dućan – to je glupost. Radno vrijeme dućana je obično od osam do 20, a ljudi u prosjeku rade osam ili 10 sati, tako da je kroz tjedan bilo dovoljno vremena za kupovinu. Mi radom trgovina nedjeljom guramo turizam u najniži turizam, jer stvar je da turist troši u restoranu, a ne u dućanu. Kad prodate kruh u restoranu, vi triput više zaradite nego kad prodate kruh u dućanu.
To gura turizam prema nižoj kvaliteti s jedne strane, a s druge strane, to pokazuje da nema koncepta širenja turizma tijekom cijele godine, nego se turizam nama događa. Meni je žao što vlada nema to znanje, ni svoj stav, jer nema kvalitetnu analizu socijalnih i ekonomskih efekata pojedine mjere na društvo", ističe ekonomist i uspoređuje ovu situaciju sa zabranom pušenja u ugostiteljskim objektima, koja je, također, nakon kratkog vremena ukinuta.
Udarac na obitelji
No, zabranu pušenja, za razliku od neradne nedjelje, nije ukinuo Ustavni sud. Vušković se i ovom prilikom, kao i trgovci, poziva na članak 49. Ustava, koji jamči poduzetničke i tržišne slobode, te postavlja pitanje razmjernosti ograničenja rada nedjeljom samo jednoj djelatnosti, dodajući da se može Zakonom o radu (koji ionako ide u "redizajn", op.a.) urediti uvjete rada nedjeljom. Jurčić zagovara sporazum između trgovaca i sindikata pri kojem bi posredovala Vlada, a pitanje nesrazmjernosti rada stavlja u sferu društvenog identiteta, normi i tradicija.
"Iako se mi hvalimo da smo ovdje od stoljeća sedmog, Hrvatska, osim nogometne reprezentacije, nema nacionalni identitet, nema koheziju društva. Naše društvo je vrlo podijeljeno, a kohezija je jako bitna. Temelj svakog društva je obitelj. U hrvatskoj ili zapadnoj tradiciji u obiteljima nedjelja ima poseban status. Nedjelja nije kao svi ostali dani. Treba povećavati koheziju hrvatskog društva tako da se okuplja oko hrvatskih vrijednosti i značajki i identiteta. To se najprije stvara u obitelji, a potom i u društvu, tako da rad restorana i kafića nedjeljom pridonosi socijalizaciji i stvaranju zajedničkih vrijednosti. To je sustav ljudskog druženja, jedne kulture.
Kultura je u Hrvatskoj da ljudi svaki dan vole svježi kruh, dok u zapadnoj Europi skoro uopće ne jedu kruh, tako da bi u tom smislu trebalo ostaviti rad pekara od šest do devet sati. To je u skladu s hrvatskom tradicijom. Nije sve ekonomija i trgovina, ovdje se ide za kvalitetom i slaganjem društva. Ako vi napadnete nedjelju, gdje se obitelj ne može sastati, vi de facto udarate na osnovnu jedinku društva koje se još nije izgradilo", upozorava ekonomist Jurčić.
Prelijevanje prihoda
Oba ekonomista se slažu da, stručno gledajući, ovakva odluka neće uzrokovati nove probleme gospodarstvu. Vušković smatra da bi moglo biti malih problema pri punjenju proračuna PDV-om, "premda će doći do prelijevanja kupaca na druge dane pogotovo subotu", a s potonjom tezom se slaže i Jurčić inzistirajući na tome da potrošnja nije definirana radnim vremenom trgovina, već dohotkom kupaca. Osvrnuo se i na bojazan trgovaca da će doći do smanjenja plaća i otkaza.
"Subotom i nedjeljom se u nas radi zato što je država nesređena i ne upravlja sama sa sobom, nego drugi njome upravljaju. Druga stvar, oni ne drže te radnike iz socijale, nego iz potrebe. Treća stvar, kad se zabrani rad subotom, nedjeljom i blagdanom, efikasnost će se postići tako da svi budu u ravnopravnom položaju, a potrošnja će i tako biti određena dohotkom građana, ciklusima u godini, a ne radnim vremenom. Ako se ne radi subotom popodne i nedjeljom, to neće utjecati na smanjenje niti prometa u trgovini, niti zarade trgovca, niti će smanjiti potrebu za radnicima. To je ekonomski jasno kao dan.
Rad subotom, nedjeljom i blagdanima nije nikakav značajni dodatni trošak trgovcu, a može biti prihod zato što je stvorio komociju ljudi da dođu kupiti subotom i nedjeljom, a ne četvrtkom i petkom. Ako se to zabrani, taj će promet završiti u radnim danima. Makroekonomski se tu ništa neće dogoditi. Država se treba voditi makroekonomskim činjenicama, a ne pojedinim interesima grupa", govori Jurčić, dodajući da nam pandemija nije problem, jer su i prije nje postojali problemi u gospodarstvu.
Uvođenjem neradne nedjelje, smatraju, ekonomisti ne bi trebalo doći do značajnijih poremećaja u gospodarstvu, jer će se prihodi trgovina premjestiti u radne dane. Foto: Marko Jurinec/PIXSELL
Pitanje je hoće li se tako slagati Vlada, sindikati i poslodavci, jednom kada, i ako, neradna nedjelja od ideje postane prijedlog ili čak nacrt zakona. A možda će Ustavni sud ponovno, do neke druge zgodne prilike, "lupiti" odbijenicu.
