Uhićenja u aferi Advent i podaci iz istrage pokazale su da osobe s prosječnim primanjima imaju milijunsku imovinu te se postavlja pitanje zašto se već kod prvih sumnji da bogatstvo gomila osoba sa službeno prijavljenim primanjima običnog radnika ne krene u akciju. Na koji način i sukladno kojim ovlastima nadležan tijela mogu reagirati te trebaju li čekati policiju i sud da djeluju, za Slobodnu Dalmaciju govori odvjetnik Nediljko Ivančević, bivši zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Splitu.
"Što se tiče nerazmjera imovine i zakonitih primitaka, potrebno je naglasiti kako Porezna uprava ima zakonski instrumentarij za utvrđivanje tog nerazmjera. Odredbama čl. 88. i 89. Zakona o porezu na dohodak propisano je kako Porezna uprava ima pravo i obvezu provjeravati sve činjenice koje su bitne za oporezivanje. Različita porezna tijela i druga državna tijela dužna su međusobno surađivati i razmjenjivati podatke. Ovo je značajno zato što temeljem ovog pravnog instrumentarija Porezna uprava može utvrditi da netko ima značajno više imovine nego prijavljenih legalnih prihoda", objašnjava Ivančević.
Kada govorimo o naknadno utvrđenom nerazmjeru između nečije imovine i njegovih legalnih primitaka, onda treba razlikovati dvije potpuno odvojene pravne situacije: "Jedna je situacija ako Porezna uprava u obavljanju poreznog nadzora utvrdi nesklad imovine kod nekoga, a potpuno druga situacija je kada ovlaštena tijela kaznenog progona prikupe dokaze iz kojih proizlazi sumnja da je netko počinjenjem kaznenog djela stekao imovinu koja je značajno veća od njegovih primitaka. Ovdje još treba napomenuti kako u Hrvatskoj ne postoji obveza građana da poreznim vlastima podnose godišnje prijave svojih porezno interesantnih primitaka. Ova okolnost je važna kako zbog činjenice da osoba kod koje se pojavi sumnja u značajni nerazmjer imovine i legalnih primitaka može naknadno prilagati dokaze kojima će opravdati taj višak imovine. S druge strane, ova okolnost znači da takva osoba ne može biti počinitelj kaznenog djela utaja poreza ili carine iz čl. 256. Kaznenog zakona, jer je radnja počinjenja ovog kaznenog djela davanje netočnih podataka o dohocima".
Koliko je teško utvrditi nerazmjer imovine, objašnjava Ante Beus, vještak za ekonomsko-financijsko poslovanje, računovodstvo i financije: "Gledaju se godišnji prihodi od nesamostalnog rada i samostalnog rada te može li taj prihod pokriti kupnju imovine. Treba također gledati zaduženja ako ste ih imali, u to spadaju krediti. S jedne strane se stave prihodi, a s druge imovina. Zna se koliki su troškovi života. Primjerice, ako ste imali prihod milijun kuna, troškovi života su pola milijuna, onda ne možete kupiti nešto od tri milijuna kuna, ako niste digli kredit ili imali staru štednju. Ponekad za izradu nalaza i vještačenja za sud vezano za vrijednost nekretnine trebaju građevinski vještaci.
Najčešće utvrđujemo nerazmjer imovine za dilere, gospodarski kriminal i političare - rekao nam je vještak Beus. Da bi utvrdila nerazmjer, Poreznoj upravi ne trebaju sudski vještaci, nego im je dovoljan dobar ekonomist.
