Više od dva tjedna prošlo je od prometne nesreće u zagrebačkoj Aveniji Dubrava koja je izgledala kao scena iz akcijskog filma, u kojoj je Audi pobrao niz parkiranih automobila te se potom prevrnuo na krov. Šokiralo je to žitelje Gornje i Donje Dubrave, koji su već navikli na prometne nesreće.
Policijske statistike pokazuju kako se prometna nesreća na toj ulici događa svaka četiri dana, odnosno dvaput tjedno, a čak dvije trećine nesreća završi s ozlijeđenim sudionicima. Naime, lani je u 82 prometne nesreće ozlijeđeno 48 osoba, od kojih 13 teže, a 35 lakše. Godinu ranije dogodilo se 90 nesreća s 59 ozlijeđenih.
"Najčešća vrsta je bočni sudar, a okolnosti nastanka prometne nesreće nepoštivanje prednosti prolaska", objašnjavaju u Policijskoj upravi zagrebačkoj za Večernji, dodajući da je najopasnije raskrižje ono s Vinodolskom i Dankovečkom ulicom, gdje se lani dogodilo sedam, a preklani 16 prometnih nesreća.
Žitelji traže kamere
Građani, pak, smatraju da je najopasnije raskrižje s Kapucinskom ulicom. Živa su još sjećanja na prošlogodišnju nesreću u kojoj se vozač punom brzinom zaletio u pješakinju, pogodio stup semafora i poginuo. Sličan scenarij i godinu ranije na Kapucinskoj, u sudaru dva vozila ozlijeđeni su vozači, ali i pješakinja koju su pogodili dijelovi vozila. Na istom mjestu je 2018. poginuo pješak nakon što ga je pogazio auto.
"Ne osjećam se sigurno, ni kao vozač ni kao pješak. Potrebno je nešto učiniti, poput ograničenja brzine", govori Tatjana Ratković, koja živi u blizini. Zbog toga su sve glasniji zahtjevi da se prometna opasnost Avenije Dubrava riješi kamerama. Tako je udruga građana Zagreb – istok nekoliko dana nakon "filmske" nesreće uputila taj zahtjev Gradskom uredu za promet i I. Policijskoj postaji.
"Zabrinuti smo za sigurnost građana Dubrave", navode u dopisu koji potpisuje predsjednik udruge Ivan Forgač, a s njima se slažu i stanovnici obiju četvrti. "Ljudi se najviše boje kamera, novčanih kazni, jer su bahati i nesmotreni. Voze sporije kad postoji 100 posto šanse da će ih netko uhvatiti", tvrdi Mladen Kukolj.
Problem je u vozačima, a ne u cesti
No, sudski vještak za cestovni promet Goran Husinec tvrdi da problem nije ni u prometu, ni u nedostatku infrastrukture, već u vozačima koji se ponašaju kao da su sami na cesti. "Najčešći uzrok nesreća je neprilagođena brzina. Ljudi jure i do 160, pa i 180 kilometara na sat, a riječ je o preopterećenom i gusto naseljenom području gdje osim automobila imamo i javni prijevoz, motocikliste, bicikliste, pješake. U ovom slučaju ljudski faktor je najveći problem", tvrdi Husinec.
Dodaje da postoje načini da se izbjegnu kazne čak i kad su počinitelji snimljeni. "Zato naglašavam da je potrebno da postoji izvjesnost kažnjavanja, odnosno da svaki prekršitelj bude siguran da će zasigurno, u svakom slučaju, dobiti kaznu", objašnjava.
Avenija opremljena svom infrastrukturom?
Iz Grada Zagreba poručuju da o kamerama vodi računa Ministarstvo unutarnjih poslova, no ističu da Avenija Dubrava ima svu potrebnu infrastrukturu. "Opremljena je svom potrebnom vertikalnom i horizontalnom prometnom signalizacijom, a sva raskrižja su semaforizirana. Brzina je prema prometnom pravilu ograničena na 50 kilometara na sat i primjerena je značaju prometnice ovog tipa", kažu u Gradskom uredu za promet.
Iz policije savjetuju da je na takvim lokacijama potrebno je paziti na brzinu kretanja i računati na razne okolnosti od kojih može doći do nezgoda. "Nalazimo razumnim usporiti vožnju i ispod maksimalno dopuštene brzine kretanja kako bi se izbjegle situacije koje mogu rezultirati i najtežim posljedicama za sudionike eventualne prometne nesreće. Isto tako naglašavamo obvezu vezivanja sigurnosnog pojasa, kako na prednjim mjestima tako i na stražnjoj klupi u automobilu, da bi se smanjile posljedice eventualne prometne nesreće. Potrebno je mobitel koristiti na propisan način uz uporabu pomoćnih 'bluetooth' i drugih uređaja, a za kraj podsjećamo i naglašavamo da su alkohol i droga nespojivi s upravljanjem vozilom", poručuju iz PUZ-a.
