Dobre vijesti opet stižu za vozače - od danas je gorivo još jeftinije. Cijena je nastavila pad i to ispod 8 kuna. Prosječan spremnik benzina jeftiniji je za 11 kuna, a dizela za 14. Kod autoplina nema promjene.
Litra Eurosupera 95 tako je u manje od dva mjeseca doživjela pad cijene s gotovo deset kuna na 7,76 kuna. I cijena dizela u istom razdoblju pada. Na nekim crpkama se može kupiti i za 7,96 kuna.
Uz pandemiju i smanjenu potrošnju, gorivo je jeftinije i zbog naftnog sukoba Rusije i Saudijske Arabije. One su pojačanom proizvodnjom srušile cijenu barela, koja se posljednjih tjedana kretala između 20 i 25 dolara.
S naftnim stručnjakom Igorom Dekanićem razgovarao je RTL-ov reporter Boris Mišević. Otkrio je kako bi cijene goriva mogle ići i do 7 kuna.
"Može dotaknuti i 7 kuna, sve ovisi o kretanju sirove nafte na svjetskom tržištu koje je sad ispod polovice prosječne cijene prošle godine. Takav veliki pad cijena je treći put u 50 godina. Teoretski može biti 7 kuna, iako ne vjerujem. To bi bilo onda kada bi došlo do globalne recesije i ako bi ona trajala 6 mjeseci", rekao je Igor Dekanić.
"Trump bi to mogao dovesti u red"
Objasnio je i kako je do ovog pada cijena nafte uopće i došlo.
"Počelo je s nadmudrivanjem Saudijske Arabije i Rusije jer se već nagovijestilo da će početak koronakrize u Kini smanjiti potražnju, a to utječe na smanjenje cijena. I onda je S. Arabija predložila dogovor o redukciji proizvodnje, Rusija to u prvi čas nije prihvatila. Onda je S. Arabija pribjegla starom oružju iu 1986., a to je pumpanje proizvodnje. A na to je došla još i koronapanika u cijeloj Europi i najave velike recesije", rekao je.
Vjeruje kako bi predsjednik Trump to sve mogao dovesti u red, ali to ne bi bilo dobro za njega.
"Donald Trump bi to mogao sve dovesti u red. On je po svom ponašanju tome sklon, ali to bi bio pucanj u vlastite noge jer je američka proizvodnja bitno skuplja, čak i od ruske, a pogotovo od saudijske proizvodnje.
Kazao je kako su hrvatski trgovci naftom vjerojatno na granici svoje održivosti.
"Sad se ipak početkom ovog tjedna ustalila na 30, 35 posto. To je bio pad pod konac, pa onda rast. Da li je mogla to ovisi o proizvođačima, odnosno hrvatskim trgovcima, a oni su vjerojatno još uvijek u situaciji da ne žele proizvoditi automatski gubitke. Mogu očekivati slabiju potražnju, svašta i vjerojatno su na granici negdje svoje održivosti", kazao je Dekanić.
Objasnio je i kako drastičan pad cijena nafte nije dobar za ekonomiju.
"Nije dobro za ekonomiju da cijena bude tako niska jer su u principu za transportne tvrtke bilo bi sjajno kad bi radili, za turiste bi bilo sjajno kad bi bilo sezone. Prvo što će se dogoditi jest obustavit će se istraživanja u nove rezerve nafte u ležištu pa čim cijena poraste cijene nafte će vrlo brzo porasti jer će se smanjiti istraživanja", zaključio je.