Premijer je na početku sjednice kazao kako se radi o dvije privatizacije koje nisu iste zbog ciljeva koje Vlada želi njima postići.
"HPB ćemo prodati najboljem ponuditelju, dobit će mali dio tržišta, a kriterij je bio cijena dionice", kazao je Zoran Milanović, dodajući da je u slučaju CO Vlada tražila partnera i zadržava kontrolni paket od 25 posto plus jednu dionica. Kriterij tu nije samo cijena dionice, već i očuvanje identiteta tvrtke, ulaganje u njeno poslovanje te širenje u regiji.
"Prema preporuci konzultanata za po dva ponuditelja smo se odlučili", kazao je Milanović.
Kako racionalizirati odluku o prodaji banke?
Pomoćnik ministra financija Boris Lalovac kazao je da su to u slučaju HPB-a Erste banka, koja nudi 130,2 milijuna eura te mađarska OTP banka, koja nudi 92 do 118 milijuna eura. One su ponudile najveću cijenu dionica pa je Lalovac pozvao članove Vlade da podrže ulazak u drugu fazu privatizacije - due diligence HPB-a nakon kojeg bi te banke ponudile obvezujuće ponude.
"I jedna i druga imaju likvidna sredstva i novčane rezerve za ovu transakciju te uspješnu povijest provođenja transakcija. One ovaj proces mogu brzo završiti", kazao je. Lalovac je rekao kako je Vlada je prošle i ove godine preko milijardu i pol kuna uplatili za financiranje gospodarstva po povoljnijim kamatama kroz Hrvatsku banku za obnovu i razvoj. Kao pozitivnu stranu privatizacije istakao je to što će komercijalne banke trebati dodatni kapital zbog bankarske unije.
"Ovo je racionalna potez jer Vlada ostaje prisutna u financiranju malog i srednjeg poduzetništva kroz HBOR", zaključio je.
CO ide Adrisu ili PZU-u
Croatia Osiguranje prodat će se ili rovinjskoj Adris Grupi ili poljskom osiguravatelju PZU.
Adris je za CO ponudio 790,27 eura po dionici i 130 milijuna eura dokapitalizacije, dok je PZU ponudio 900,9 eura po dionici i 50 milijuna eura za dokapitalizaciju, kazao je Lalovac, dodajući da je ponuda Triglava bila bitno drugačija od ovih ponuda.
Vlada je najavila i očitovanje o prijedlogu 52 saborska zastupnika koji traže odgodu postavljanja ćiriličnih ploča u Vukovaru. Ministar uprave Arsen Bauk naveo je kao Vlada odbija taj prijedlog.
Odredbe ovog ustavnog zakona i drugih koji se tiču manjina moraju se poštivati, pritom je kazao. Istakao da je Hrvatska potpisnica međunarodnih konvencija i povelja koje propisuju da je država dužna štititi i promicati manjinske jezike i pisma, ali i nekoliko bilateralnih sporazuma, među kojima i sporazum sa Srbijom i Crnom Gorom o osiguravanju slobodne uporabe jezika i pisma manjinama u privatnom i javnom životu. Europska komisija je prilikom monitoringa pozdravila napore Vlade da se poštuju navedena manjinska prava, naveo je.
"Oni koji su 2004. godine sjedili u Vladi i potpisnici su ovih sporazuma time pljuju po onome što su sami radili. Ali to je njihov problem", zaključio je.
Premijer je kazao da je spreman "ljudski razgovarati s ljudima iz Vukovara pa i iz Stožera, mada smatram da stožer nije primjeren pojam - to je vojni pojam".
"Ljudi iz Vukovara su pozvani i čekam ih. Ali - naglašavam - iz Vukovara, ne Zagreba!", kazao je uvodno Milanović o tom pitanju.
Predstavnici sindikata i udruga uručili su zahtjev Vladi Republike Hrvatske u kojem se prema Zakonu o pravu na pristup informacijama traži da se javnosti učini dostupna studija 'Monetizacija javnog duga vezano za društva HAC i ARZ: Nacrt konačnog izvješća u fazi 1' na temelju koje je Vlada odlučila da je davanje autocesta u dugoročnu koncesiju najbolji model za rješavanje duga javnih poduzeća HAC i ARZ.
Pred Banskim dvorima bili su predstavnici Nezavisnog cestarskog sindikata, Nezavisnih hrvatskih sindikata, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Matice hrvatskih sindikata, Hrvatske udruge radničkih sindikata, Udruge radničkih sindikata Hrvatske, GONG-a, Prava na grad, Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju te Zelene akcije.
