Na računima imamo toliko novca da bismo mogli izgraditi 80 Peljeških mostova, 14 puta otplatiti dugove za autoceste ili vratiti nešto više od dvije trećine cijelog hrvatskog javnog duga. Većini ove brojke zvuče nevjerojatno.
Pitamo građane imaju li oni nešto "viška". Jadranka Lončar iz Rijeke kaže: "Živimo od prvoga do prvoga, štednje nema." Mirjana iz Zagreba o svemu kaže: "Ja ne znam kako mogu uštedjeti, neka da meni recept da i ja uštedim."
Recept je, čini se mnogima poznat – svaki Hrvat u prosjeku u banci drži više od 65 tisuća kuna.
Mila Vicić iz Zagreba iskrena je: "Imam te novce, držim ih na računu za budućnost, a to se zna da je Mirogoj i trošim ih kad treba." Sugrađanin Branko Mišić kaže što on radi s novcima: "Ja držim u banci jer nemam više toliko gotovine – nešto smo kupili, jednu nekretninu pa smo se ispraznili, inače u banci držim."
U banci najviše čuvaju Zagrepčani – više od 73 milijardi kuna, a potom slijede tri primorske županije, a na petom mjestu je Zagrebačka županija s gotovo 18 milijardi kuna. No kad pogledamo štednju po stanovniku, najbogatiji su Istrijani. Svaki stanovnik te županije u prosjeku na računu ima više od 102 tisuće kuna. Potom slijedi Grad Zagreb, i primorske županije od kojih se najmanje štedi u Splitsko-dalmatinskoj – nešto više od 70 tisuća kuna.
Kristina Čiko iz Splita kaže što je dobra štednja: "To su većinom dugoročne štednje za neke veće planove, tipa novi automobil ili stan." Korana Jelavić iz Zagreba kaže: "Mjesečno u prosjeku ušparam oko 500 kuna, i to čuvam za školovanje kćeri i za starost."
Ima i onih koji banke zaobilaze. Alenka Pavlov iz Rijeke iskrena je: "Nemam tako puno da bi me netko opljačkao, ono malo što imam, skromno ali je moje, ne dam bankama."
Procjene su kako u čarapama i ispod madraca čuvamo više od 35 milijardi kuna.
Tomislav Ridzak, zamjenik predsjednika Upravnog vijeća HANFA-e, pojašnjava otkud novac: "Udjel sive ekonomije je kod nas dosta visok, sukladno tome bi i nekakav dio štednje koji bi mogao biti u čarapama mogao bi biti povezan s time, ne iznenađuju me ti brojevi."
Ukupna imovina svih Hrvata, ne računajući nekretnine iznosi više od 600 milijardi kuna. U kreditima i gotovini građani imaju gotovo 50 posto. U mirovinama i na policama osiguranja nešto više od 27 posto, a u fondove i dionice investirali su petinu imovine.
Voditeljica Odjela za financijske institucije HGK Vanja Dominović otkriva kako štedimo: "Mi danas imamo oko 230 tisuća građana koji štede kroz investicijske fondove, to je jedan oblik dugoročne štednje putem tržišta kapitala i prosječni udio građana u investicijskim fondovima se kreće oko 50 tisuća kuna."
Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore, kaže zašto treba štedjeti: "Uvijek moramo razmišljati o sutra, i zbog toga što ne živimo samo danas, nego moramo razmišljati i o sutra – štedimo."
Inflacija jede novac, pa umjesto na računu mnogi ušteđevinu ulažu u nekretnine, što dodatno diže cijenu ionako preskupih kvadrata.