Standard nam je na dnu /

Na preglede čekamo po dvije godine, a Beroš bi dizao doprinose za zdravstvo? Prosječni radnik godišnje daje 20.000 kuna

Image
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

Ministar je ukazivao da po stanovniku trošimo 861 euro, da EU prosjek iznosi 3100 eura

1.4.2021.
8:25
Luka Stanzl/PIXSELL
VOYO logo

Hrvatska po izdvajanju za zdravstvo nema loš rejting kakav ima po standardu stanovništva gdje je od dna čuva samo Bugarska, nego je više po sredini i sa 6,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) potrošnje drži 14. mjesto među 27 članica Europske unije.

Image
do 15. travnja /

Nove mjere su na snazi: Evo gdje i kojih novih pravila se morate pridržavati

Image
do 15. travnja /

Nove mjere su na snazi: Evo gdje i kojih novih pravila se morate pridržavati

Tako stvari stoje prema podacima Eurostata za 2019. godinu, a ako znamo da je tada hrvatski BDP bio 54,3 milijarde eura, riječ je o 3,4 milijarde eura izdvajanja za zdravstvo, prenosi Slobodna Dalmacija. Europska statistika kaže da je te godine prosječna potrošnja za zdravstvo u Europskoj uniji bila sedam posto BDP-a i da su najviše svog BDP-a izdvajale Norveška i Austrija, i to 8,7 posto, odnosno 8,3 posto, dok, primjerice, Češka izdvaja 7,6 posto, Njemačka 7,4 posto, Slovenija sedam posto...

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Treća najskuplja medicinska oprema kod nas

Na rang ljestvici po trošenju na medicinsku opremu, Hrvatska je treća po 1,5 posto BDP-a, a više od nje i to po 1,7 posto svog BDP-a izdvajaju Njemačka i Luksemburg. Europski je prosjek 1,1 posto. Potrošnja za bolnice u Hrvatskoj također premašuje europski prosjek od 3,1 posto BDP-a. Hrvatski bolnički servis stoji 3,2 posto BDP-a i prema tom pokazatelju je na 15. mjestu u Europskoj uniji, a manje svog BDP-a troše Njemačka 2,8 posto, Finska 3,1 posto, Slovenija tri posto, Švedska 2,5 posto... Najviše 5,7 posto BDP-a na bolnički servis troše Danci, a Irci najmanje 1,8 posto, piše ovaj list.

Sve to ne znači ništa kada pacijenti, primjerice u splitskoj bolnici, nemaju toplu vodu, a isto tako ne govori ništa ni činjenica da pacijenti hrle javnom sektoru jer na pregled čekaju po 2 godine.  

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Od prvog dana 2019. doprinosi za zdravstvo su povećani i to tako da su se ukinuli doprinosi za zapošljavanje i za zaštitu zdravlja na radu te je dio tog smanjenja otišao na povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto. Tada je ukupno opterećenje plaća doprinosima palo s 37,2 posto na 36,5 posto. Ni to podizanje doprinosa nije mnogo pomoglo zdravstvu. Dug je 6 milijardi kuna. 

Ni to mu nije dosta

Vili Beroš, ministar zdravstva, u više je navrata spominjao kako Hrvatska po europskoj statistici troši značajno manje od europskog prosjeka za zdravstvo. Ministar je ukazivao da po stanovniku trošimo 861 euro, da EU prosjek iznosi 3100 eura. Dodao  je da je BDP po stanovniku Hrvatske gotovo na europskom dnu, jednako kao i standard. Veći je problem od tih rezultata i pokazatelja činjenica da malo zaposlenih plaća mnogo toga - poreze, zdravstveni i mirovinski doprinos.

Na godišnjoj je razini to 7416 kuna ili 989 eura uplaćenog zdravstvenog doprinosa. Ispada da čak i onaj radnik koji zarađuje manje od minimalne plaće u godini dana plati više doprinosa od prosjeka izdvajanja kojeg spominje ministar zdravstva i kojeg se dobije jednostavnim dijeljenjem BDP-a s brojem stanovnika.

Ako se tomu još doda 70 kuna dopunskog zdravstvenog osiguranja na mjesec ...

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo