To je naravno pojednostavljena igra statističkim podacima, no u svakom slučaju ukazuje na 'težinu' koju dajemo određenom zanimanju, radnom mjestu ili instituciji.
Tako naprimjer svaki hrvatski radnik odradi jedan radni tjedan kako bi funkcionirale Hrvatske željeznice. Za HŽ se iz proračuna troši oko 1,9 milijardi kuna subvencija, što podijeljeno s brojem zaposlenih daje prosjek od pet neto dnevnih dohodaka hrvatskog radnika.
Isto tako, za plaću premijerke Jadranke Kosor prosječni hrvatski radnik godišnje daje 17 lipa, odnosno radi tek nešto više od 21 sekundu, izračunao je Jutarnji list. Za funkcioniranje Ureda predsjednika Ive Josipovića svaki Hrvat, od nas 4,434 milijun, godišnje mora dati 10,69 kuna, a svaki radnik odraditi jedan sat.
Radnici pak za plaću učitelja 'daju' samo 0,015 kuna, odnosno godišnje utroše 3,43 sekunde svojeg radnog vremena. Poljoprivredniku pak svaki stanovnik kroz subvencije daje 0,03 kune. Iako se radi o ozbiljnom proračunskom novcu od 2,5 milijardi kuna, kad se one podijele na 180.000 registriranih obiteljskih gospodarstvenika, dolazimo do godišnje sume manje od 14.000 kuna po gospodarstvu. Za svako gospodarstvo svaki zaposleni mora odraditi tek 1 sekundu.
Na policajce ili vatrogasce radnici troše tek 3,16 sekundi svojeg radnog vremena.
HTV je lani od pristojbe ostvario milijardu i 65 milijuna kuna. što znači da je za gledanje televizije svaki zaposlenik potrošio 4,5 dnevnih dohodaka ili 1085,86 kuna.
Zanimljive su statistike i za stanovnike Zagreba. Tako svaki Zagrepčanin, htio on to ili ne, financira i kulturu i nogomet - i to u vrlo sličnom iznosu, piše Jutarnji list.
Nogometnom klubu Dinamo tako zaposleni Zagrepčani daruju godišnje skoro 100 kuna, a za Hrvatsko narodno kazalište daju 140 kuna: 30-ak kuna kroz državni i još 110 kuna kroz gradski proračun.
