Biljka pajasen uvrštena je na Unijin popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europi i tadašnji ministar Ćorić donio je naredbu da se ukloni s područja Nacionalnog parka Krka, kao i s Pelješca, Dubrovnika i Skradina. No Hvarani se žale kako se na njih posve zaboravilo.
''Međutim, naši otoci očito su daleko od očiju političara koji stoluju uglavnom u metropoli, pa posljednjih godina pokušavam upozoriti na brzo širenje pajasena otokom Hvarom i slobodno mogu reći da su sada oko nas već milijuni njegovih mladica'', rekao je za portal Masline Branko Lehner iz Jelse.
Pajasen u Dalmaciji nazivaju divlji orah, božje drvo ili rajsko stablo, a na području Dubrovačko-neretvanske županije čemerika.
''Na Hvaru se nažalost proširio posvuda, to su najčešće guste sastojine koje predstavljaju vrlo ozbiljnu prijetnju otočnim težacima. Negativan utjecaj pajasena ogleda se u gotovo potpunom potiskivanju autohtone flore i vegetacije'', upozorio je Lehner koji je po struci agronom.
Kazao je kako pajasen ima alelopatski učinak na okolne biljke, a kod ljudi koji su bili u dodiru s njegovim biljnim sokom može izazvati dermatitis, miokarditis, slabljenje organizma, pa čak i paralizu. Korijenskim sustavom oštećuje podlogu na kojoj raste, pa je zato, primjerice, veliki problem za pojedine građevine, ali i arheološka nalazišta kojima je kod nas, kako znamo, iznimno bogato spomeničko polje Faroska hora kod Staroga Grada.
Stoga otočani sada moraju paziti, jer ova agresivna biljka mijenja okoliš , utječe na staništa i nepovratno negativno utječe na krajolik. Ljudi ga, kazao je agronom, najčešće pokušaju ukloniti mehaničkim putem, ali rezultati su uglavnom vrlo slabi. Nešto je djelotvornije mehaničko uklanjanje kombinirati s uporabom herbicida, ali Lehner napominje da bi tome obvezno trebalo pristupiti stručno i sustavno.
