Vlada će po treći put pokušati donijeti zakon kojim će ograničiti rad trgovina nedjeljom. Prethodna dva pokušaja stopirao je Ustavni sud. Bivši ministar rada, Marko Pavić tvrdi da se Vlada sada, između ostalog, rukovodila mišljenjem građana te spomenuoi anketu prema kojoj dvije trećine građana misli da bi baš nedjelja trebala biti neradna.
"Ljudi imaju djecu koja idu u školu i vrtiće i žele nedjeljom biti s njima", rekao je Pavić za HRT, dodavši da 72 posto hrvatskih građana želi određenu zakonsku regulaciju, a da svi smatraju da nedjelja treba biti adekvatnije plaćena.
Bivši je ministar dodao i kako se, po podacima o fiskaliziranim računima, koje ima Ministarstvo financija, promet u trgovinama uglavnom prelio na ponedjeljak, utorak i srijedu. Stoga je Vlada ponudila poslodavcima da sami odaberu kojih 16 nedjelja u godini neće raditi.
"Ja se slažem da postoje trgovine koje nedjeljom ne ostvaruju neki bitniji promet", rekao je poduzetnik i voditelj shopping centra Denis Čupić te dodao: "U brojkama iz fiskalizacije stoji i maloprodajni račun za automobil. Automobil ne kupujete nedjeljom."
"Da ljudi ne žele kupovati nedjeljom, oni ne bi bili u tim trgovinama nedjeljom", prisnažio je Čupić spomenuvši i novinski članak u kojem se djelatnice trgovačkog centra žale da će morati koristiti godišnje odmore preko tjedna, ako se uvede zabrana rada nedjeljom, jer neće moći obaviti obveze koje imaju preko tjedna.
Koliko trgovci zapravo rade?
Sindikalist Krešimir Sever ne misli da bi se problem riješio adekvatnim plaćanjem nedjelje ili davanju radniku na izbor želi li raditi nedjeljom. "Već znamo iz iskustva da će dio radnika iz straha od mogućeg gubitka posla jednostavno prihvatiti da radi nedjeljom", tvrdi dodajući da postoje djelatnosti koje ne zahtijevaju rad nedjeljom, a među njima je i trgovina.
"Ono što je u Hrvatskoj problem je što se radno vrijeme u trgovini, pa i svim drugim sustavima, prešutno pretvorilo u nekakav oblik cjelodnevnog radnog vremena i onda se dobar dio toga upotrebljava kao argument da trgovine trebaju raditi nedjeljom, zbog toga što ljudi preko tjedna ne stignu kupiti", istaknuo je.
No, član izvršnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca, Slobodan Školnik, nije se složio s tim mišljenjem. "Gospodin Sever bi trebao znati da se u Hrvatskoj radi 40 sati u tjednu. Floskule da netko radi dan i noć, čitav dan, sedam dana u tjednu, to ne postoji. Ljudi rade 40 sati u tjednu. Kad to podijelite na šest dana, to je 6,66 sati, uključujući plaćenu pauzu. Toliko ljudi rade. Sada imamo situaciju da oni ne rade 26 nedjelja u godini, a sada se predlaže da ne rade 36 nedjelja. Pa koja je to značajna razlika? Osim toga, opet će netko s trona moći odrediti kojih je to 16 nedjelja", drži Školnik.
Dodaje da oni koji se zalažu za neradnu nedjelju rade pet dana u tjednu te ističe da bi se zbog toga mogao stvoriti pritisak na petak i subotu. "A velika većina ljudi u maloprodaji radi šest dana u tjednu. Mi želimo ograničiti rad u zemlji u kojoj je samo 66 posto teoretski radnog stanovništva", rekao je Školnik dok je Čupić dodao kako bi svi imali veće plaće kada bi im se omogućilo manje indirektnih plaćanja, poput komunalnih doprinosa na zemljištima koja već imaju infrastrukturu.
A što je s plaćama?
Oko satnice koju je iznio Školnik, zaiskrilo je između njega i Severa. "Dajte pogledajte u oči svim trgovkinjama i recite im da rade šest i pol sati u danu! I vi ih vjerojatno tjerate da idu kući nakon šest i pol sati? To su teze koje su opasne za društvo", odgovorio je Sever, a Školnik mu je uzvratio: "To nisu teze, to je istina. Izvolite doći provjeriti kod mene", rekao je, otkrivši koliko bi plaću imali djelatnici s neradnim nedjeljama.
"Imamo praktične primjere zemalja u okruženju. Mađarska je uvela takav zakon pa ga je ukinula nakon šest mjeseci, ako se ne varam. Zabranili su rad nedjeljom pa su ga ponovno dozvolili. Imamo i Poljsku koja ima izrazito konzervativnu vladu, koja ide u tri vala, tri stepenice: prve godine su zabranili jedan dio nedjelja, druge godine oko pola, i na kraju je sada u trećoj godini dozvoljen mali broj nedjelja kada se radi i kod njih su izračuni da će trgovine izgubiti ukupno oko tri posto prihoda, a BDP jedna posto. To su egzaktni podaci. Danas je trgovina, ja to volim reći, dobrim dijelom rekreativna. Nije nikakva tajna, ne moramo se mi ovdje varati, ljudi kupuju iz užitka, zabave. To nisu samo najnužnije stvari. Naravno da će se najnužnije stvari preseliti u neke druge dane. Ali cijela gospodarstva, cijela EU, pola svijeta, ovisi o tome da ljudi kupuju stvari iz užitka", rekao je Školnik, na što je Sever uzvratio da su trgovački centri pretvoreni u "svetišta", što su mu odmah zamjerili Školnik i Čupić.
"Passe je ljudima određivati kako će provoditi vrijeme, jer onda trebamo zabraniti i kladionice, kazina, kafiće - jer u kafićima se ljudi mogu napiti tu nedjelju", odgovorio mu je Čupić te iznio da je zabilježeno 56 posto više posjeta šoping centrima subotom u usporedbi s radnim danima. Nedjeljom, pak, bilježe 43 do 46 posto više posjeta nego ostalim danima. Uz to, potrošnja je tim danima veća.
Pavić je ponovio tezu kako je cilj regulacije rada nedjeljom balans između želje hrvatskih ljudi da budu nedjeljom kod kuće i potrebe trgovina gdje će im osigurati da 16 nedjelja mogu raditi. Sever se nada da to neće biti "za jednokratnu uporabu pred izbore, kao što se već događalo".
