Danas je položen temeljni kamen za 41 milijun kuna vrijednu Sunčanu elektranu Cres, najveću elektranu u gradnji u Hrvatskoj.
Elektrana snage 6,5 MW na godinu će proizvoditi oko 8,5 milijuna
kilovat sati električne energije što odgovara potrošnji oko
2500 kućanstava. Gradi se na površini od 17 hektara,
dva kilometra sjeverno od naselja Orlec. U 13 segmenata
pojedinačne snage 500 kW, instalirat će se ukupno 20.330 panela
domaćeg proizvođača Solvis. Paneli će se smjestiti tako da
omogućuju nesmetan prolaz malih životinja unutar ograđenog
područja.
Projekt SE Cres je do ishođenja lokacijske dozvole razvijala
Primorsko-goranska županija, kada ga preuzima HEP. Gradnja je već
počela, završetak radova očekuje se potkraj godine, a sama
proizvodnja energije očekuje se od početka iduće.
''Unatoč globalnoj krizi izazvanoj koronavirusom, HEP je bez oklijevanja nastavio s realizacijom plana investicija za 2020. godinu, koji je utvrđen u do sada najvećem iznosu u povijesti HEP-a, do gotovo pet milijardi kuna. To činimo jer smo svjesni da su nastavak našeg investicijskog ciklusa i ulaganja u kojima je snažno zastupljena domaća komponenta, iznimno važni za razvoj i stabilnost hrvatskoga gospodarstva. Najveći dio investicija odnosi se na realizaciju obnovljivog scenarija razvoja HEP-a do 2030. godine, u sklopu kojega ćemo izgraditi 1500 MW proizvodnih kapaciteta. Polovina tih kapaciteta, koja po snazi odgovara Nuklearnoj elektrani Krško, bit će u sunčanim i vjetroelektranama. U ovom trenutku, u izgradnji ili uoči početka gradnje imamo vjetroelektranu Korlat i čak sedam sunčanih elektrana'', kazao je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić.
Cres kao predvodnik energetske tranzicije u Hrvatskoj
Naime, zaštita okoliša i energetska učinkovitost posljednjih godina postali su glavna obilježja grada Cresa pa i cijeloga otoka koji je postao svojevrstan predvodnik energetske tranzicije u Hrvatskoj. Među prvima su u zemlji uspostavili sustav gospodarenje otpadom, o čemu najbolje govori podatak da su, iako jedan od najmanjih gradova u zemlji, među deset najboljih po odvojenom prikupljanju otpada. Radi smanjenja svjetlosnog onečišćenja, krenuli su i u projekt zamjene javne rasvjete učinkovitijom LED rasvjetom.
Uz to, otočni arhipelag Cres-Lošinj odabran je zajedno s još pet europskih otočnih zajednica za provođenje energetske tranzicije. Preciznije, ta dva otoka planiraju do 2040. godine svoj energetski sustav u potpunosti dekarbonizirati.
Stremljenje obnovljivim izvorima energije dodatno je potaknuto i time što je Cresko-lošinjsko otočje odabrano uz Aranske otoke u Irskoj, Cuatru u Portugalu, Salinu u Italiji, Sifnos u Grčkoj te La Palmu u Španjolskoj za sudjelovanje u Inicijativi Europske komisije za čistu energiju EU otoka, piše 24sata. Svaki od otoka obvezao se izvršiti tranziciju u smjeru dekarboniziranog energetskog sustava. Zelenu energetsku tranziciju na kvarnerskim otocima čini i postavljanje infrastrukture za punjenje električnih vozila pa su ministri tako obišli i ELEN punionice u Malom Lošinju i Cresu.
