Poznati su već sezonski trendovi kada je u pitanju (ne)zaposlenost u Hrvatskoj, a sve zbog turističke sezone. Tako je i ove godine, s tim da je trend uvelike izraženiji po pitanju zaposlenosti.
Na burzi rada trenutno je registrirano oko 137.000 nezaposlenih, a tako mali broj posljednji je put zabilježen prije 30 godina, u ljeto 1988. godine, piše Večernji list. Gotovo da i nema naselja na Jadranu gdje se ne traži radnik više, a da bi se pregrmjela sezona dobrodošli su i srednjoškolci i studenti. Ukupna zaposlenost u Hrvatskoj u proteklih je godinu dana porasla za 29 tisuća. U odnosu na stanje kakvo je bilo uoči ulaska u EU 2013. godine, danas je u Hrvatskoj zaposleno 55 tisuća radnika više.
Od 2013. nezaposlenost smanjena za 181.000 radnika
Trenutačna potražnja za radnicima i dalje je visoka pa je na državnoj burzi oglašeno oko 16 tisuća slobodnih radnih mjesta, piše Večernji list. Četiri od pet traženih zanimanja sezonskog su karaktera, dok su vozači deficitarni tijekom cijele godine jer ih na tisuće radi za strane špeditere. S fakultetskom diplomom među deset najtraženijih zanimanja jedino su diplomirani ekonomisti.
U ljeto 2013. godine u Hrvatskoj je bilo 318.000 nezaposlenih, dva i pol puta više nego sada, a otada je nezaposlenost smanjena za približno 181 tisuću radnika. No treba znati da je u međuvremenu Hrvatsku napustilo skoro 300.000 ljudi pa će trebati još nekoliko godina da se zaposlenost vrati na razinu na kojoj je bila 2008. godine.
U odnosu na tu 2008. godinu, Hrvatskoj nedostaje oko 99.000 radnih mjesta. S postojećim tempom rasta zaposlenosti i ekonomske aktivnosti brojke iz 2008. godine mogli bi dostići do 2022. godine, piše Večernji list.
Od rujna slijedi povratak sezonaca na burzu
Stručnjaci procjenjuju da će lagano povećanje broja zaposlenih trajati do rujna, a potom slijedi poslovično usporavanje i povratak na burzu sezonskih radnika. Analitičari MacroHuba ističu da je u svibnju zahvaljujući sezoni bilo zaposleno 24 tisuće radnika, a samo 1,8 tisuća osoba dobilo je zaposlenje neovisno o sezonskim utjecajima.
Pozitivno je što se zaposlenost oporavlja u većini djelatnosti, pa analitičarka RBA Zrinka Živković Matijević ističe da prerađivačka industrija ima godišnju stopu rasta od 1,7 posto, trgovina 1 posto, građevina 7,8 posto. S druge strane, u financijskoj branši zaposlenost je 2,5 posto niža u odnosu na prošlu godinu, a osjetno smanjenje zaposlenosti za visokih 20 posto bilježi se i u djelatnosti poslovanja nekretninama.