Reforma državne uprave itekako je potrebna Hrvatskoj. Je li vrijeme za nju u posljednjoj godini mandata Vlade, posebno kada su nova zapošljavanja u pitanju, o tome će se lomiti koplja? I to zapošljavanja ljudi od povjerenja koji bi poslije otišli zajedno s onima koji su ih zaposlili bez natječaja ili stručnog ispita.
Nešto slično pokušala je Milanovićeva Vlada, ali model takozvanog 'revolving doora' nije zaživio. Može li proći ideja Vlade na odlasku?
Ministar uprave užurbano priprema novi Zakon o sustavu državne uprave koj će omogućiti da u Ministarstvo dovedu sebi odane ljudekoji će onda s njima i otići.
"To nije sinekura, to je posao koji traje dok traje mandat ministru. To nije sinekura, evo svi zajedno želimo napraviti što je moguće bolje rezultate u našem ministarstvu. Moramo se okružiti ljudima koji su zajedno s nama, koji znaju rješavati te probleme i mislim da je ovo upravo dobar način", kazao je ministar Lovro Kuščević.
Isto pokušala Milanovićeva vlada
Gotovo isti model, takozvani 'revolving door' donijela je bivša SDP-ova Vlada, ali ga je krajem 2015. ukinuo Ustavni sud. Pa dok oni likuju, bivši ministar opovrgava: "To je revolving door i meni je jako drago da se u ministarstvu, a to nije prvi put, prepoznaju dobre ideje iz vremena našeg mandatra", kazao je SDP-ov Arsen Bauk.
“Nije to Milanovićev model, to je sasvim drugi model, ti ljudi neće biti službenici već će se na njih primjenjivati Zakon o radu", kaže ministar Kuščević.
Bauk pak dodaje: "Kako će oni taj cilj realizirati, hoće li ići nekim drugim putem koji će formalno pravno izdržati test ustavnosti to je stvar za raspravu".
Upravo je to nejasno jer Vlada je ta koja bi trebala donijeti uredbu o uvjetima i kriterijima zapošljavanja, a natječaj bi, tvrde iz Sindikata teško mogli izbjeći.
"Dakle namješteni natječaj? Jer kako bi se drugačije to moglo objasniti? Ne znam, radi se o prostoru za zapošljavanje bilo stranačkih bilo osobno podobnih ljudi s time čisto sumnjam da će pravi stručnjaci htjeti biti zaposleni u ministrovu kanbinetu. To je otvaranje prostora za treći stranački ešalon", kazao je Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.
Siniša Kuhar bio je u radnoj skupini za izradu Zakona, ali se ovaj model, kaže, uopće nije spominjao. A umjesto smanjivanja ili barem iskorištavanja postojećeg kadra državni se kadar dodatno povećava.
"Naravno da imamo dobrih i kvalitetnih službenika diljem ministarstava, međutim ministar mora donijeti ljude koji su upoznati sa njegovim projektom i koji će njemu pomoći", dodaje Kuščević.
Od prosinca 2017. do kraja prošle godine broj državnih službenika i namještenika narastao je za 2500. U prosincu 2'17. bilo ih je 227.166, dok ih je u istom mjesecu lani bilo 229.682.
A ista je stvar i sa zaposlenicima ministarstava kojih je sada gotovo 43.000. U prosincu 2017. bilo ih je 42.791, a godinu dana kasnije 42.832.
A hoće li se rekonstruirati sama ministarstva? Imamo ih čak 20 i po tome smo u samom europskom vrhu. To za sada uopće nije izgledno.
Čak se danas ministar uprave pohvalio kako Vlada odlično funkcionira s postojećih 20 ministarstava. Iz Vlade neslužbeno poručuju kako je takva opcija moguća, ali u pomno biranom trenutku dok bi rekonstrukcije vlade bila moguća nakon novih izbora.
Iz Vlade pojašnjavaju i na koji bi se način pripojila ministarstva i u tom kontekstu demantiraju mogućih 12 ministarstava jer ipak, kažu, sadašnja kombinacija dobro funkcioniraja.
Treba tu dodati i taštinu ministara, o kojem god sazivu u Banskim dvorima govorimo i podsjetnik da je uz to ova vlada na samom finišu iznjedrila novo ministarstvo - Ministarstvo za upravljanje državnom imovinom.
