Nakon što su u Hrvatskoj zaredali snažni potresi, sve više ljudi strahuje da im se strop ne uruši na glavu dok im ispod nogu drhti tlo. Stoga mnoge zanima mogu li građevine u kojima žive, a većina ih je izgrađena u proteklih pola stoljeća, izdržati potrese kakav je bio nedavni u Petrinji ili jače.
Ekipa RTL Direkta s tim je pitanjem - Hoće li potres srušiti zgradu sagrađenu u posljednjih 50 godina? - suočila dvojicu voditelja gradilišta, jednog projektanta i jednog doktora znanosti s Građevinskog fakulteta u Zagrebu.
'Ako je zgrada građena po propisima...'
Mirko Perić, koji je voditelj projekta, odgovorio je da se neće srušiti. Voditelj gradilišta Vinko Kovačević smatra kako će ona podnijeti djelovanje potresa, dok je predsjednik Udruženja tehničkog projektiranja HGK Ivan Markić također rekao da se neće srušiti. Isti je odgovor dao i Ivan Duvnjak s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. No, svi sugovornici svojim su odgovorima dodali istu rečenicu: "Ako je zgrada građena po propisima."
Nakon velikog potresa u Skopju 1963. uvedeni su propisi prema kojima su armirani betonski zidovi postali obvezni. Nakon potresa 1969. u Banjoj Luci uvedeni su još stroži propisi i sve je građeno da izdrži najmanje potres od 7 po Richteru. Godine 1998. preuzeli smo eurokod standard, odnosno gradnju koja treba izdržati potres od 9 po Richteru.
Čelik armature upija snagu potresa
Perić kaže kako čelik preuzima sve sile otpornosti koja je dopuštena da se ne bi srušila konstrukcija te kako se ciljano ljulja, ali i preuzima opterećenje. Kovačević objašnjava kako su temelji jako bitni, ali da moraju biti povezani kako u vrijeme rada tla ne bi došlo do razmicanja. "U ovom slučaju koncepcija je da zidovi u jezgri dizala i stubišta služe kao ti elementi koji love sile i svojom krutošću vraćaju je u tlo", kaže.
Markić tvrdi kako nije problem gradnja, nego krajnje korištenje tih zgrada. Drugim riječima, ništa od cijele protupotresne građevinske priče ako prešutno pustite susjedu s drugog kata da sruši nosivi zid dok si spaja dnevni boravak i kuhinju ili ako frizer u prizemlju nikome ne prijavi povećanje salona.
Kupci stanova trebali bi tražiti potvrde statičara
Duvnjak objašnjava ono što je uočeno na terenu. "Gdje su uklanjani nosivi zidovi za poslovne prostore, gubilo se opterećenje na koje se potres prenosi. Stoga se ne treba igrati", ističe.
Markić naglašava da je stoga zakonom propisano da se zgrada vizualno pregleda svake godine, a svakih 10 temeljito tako da se mjerenjima vidi ima li zgrada još protupotresna svojstva.
No, pitanje je jesu li ti propisi dosad provođeni. Naši stručnjaci savjetuju građanima i da pri kupnji novog stana bez obzira na to je li građen prije 10, 50 ili 100 godina, od prodavača traže potvrde statičara da su sigurni u slučaju potresa.
