Od svih za iduću godinu odobrenih radnih dozvola, 41.810 je za novo zapošljavanje, dok će već 15.000 izdanih dozvola biti produljeno. Oko 6.540 ih se odnosi za sezonski rad, a kvota za premještanje unutar društva 250 dozvola. Za provedbu strateških investicijskih projekata određena je kvota od 1.500 dozvola, navodi se u Vladinoj Odluci o utvrđivanju godišnje kvote za zapošljavanje stranaca u RH za 2019.
Za razliku od odluke o radnim dozvolama koja je donesena za ovu godinu, u novoj odluci su navedene nove kategorije djelatnosti za koje Hrvatska dosad nije uvozila stranu radnu snagu. Tako je uvedena kategorija ekonomija i trgovina, u sklopu koje je određena kvota od 1.700 radnih dozvola za prodavače, odnosno trgovce koje će Hrvatska tako prvi put uvesti u 2019. U trgovini nedostaje i skladištara, cvjećara, mesara i vozača pa ćemo i njih morati uvoziti.
Manjak radne snage osjeća se i u poštanskim uslugama pa je predviđeno da sljedeće godine uvezemo 300 poštara, 200 vozača i 100 šalterskih radnika u toj djelatnosti. U Hrvatskoj nedostaje čak i logopeda za koje je u 2019. određena kvota od 10 radnih dozvola. U socijalnoj skrbi sve je izraženiji nedostatak radne snage pa se taj problem namjerava riješiti, primjerice, uvozom pet psihologa, 10 socijalnih radnika, 100 njegovateljica, 150 medicinskih sestara i 50 čistačica.
Ukupni broj radnih kvota za 2019. koje je Vlada prihvatila veći je za njih 1.500 u odnosu na prijedlog koji je poslala na očitovanje socijalnim partnerima, piše Poslovni dnevnik. Osim tih novih zanimanja koje ćemo uvoziti prvi put u 2019., povećao se problem manjka radnika u zanimanjima koja su već dulje vrijeme deficitarna poput vozača, građevinskih radnika, kuhara, mesara ... Savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje Hrvatske gospodarske komore Davorko Vidović kaže da je Vlada u velikoj mjeri uvažila ono što su poslodavci tražili.
On ističe da ovakav sustav kvota prema zanimanjima ne može pratiti tako ekstremno povećanje zahtjeva za radne dozvole. Vidović objašnjava da poslodavci moraju naći točno određena zanimanja iako ljudi rade različite poslove. Tako, ako uzmu kvalificiranog tesara koji zna raditi i zidarske poslove, onda moraju platiti kaznu ako inspekcija nađe tog čovjeka kako radi zidarske poslove, a doveden je u kvoti tesara. Vidović kaže da bi trebalo ići prema tome da se napusti taj sustav i da se kvote određuju po sektorima. Tako bi se samo odredilo koliko je radnih dozvola na raspolaganju za, primjerice, graditeljstvo bez navođenja koliko točno kojeg zanimanja. Također ističe da je još bolji slovački model bez kvota u kojem se strani radnici dovode prema potrebama, odnosno ako poslodavac ne može u domaćem bazenu naći radnika, onda ga može uvesti.
U uslužnim djelatnostima poput trgovine veliki je problem jezična barijera pa se tu radnici moraju tražiti isključivo iz regije. Predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica Štulić smatra da poslodavci mogu naći domaće radnike u trgovini ako ulože u njihovu edukaciju, povećaju im plaće, a vrlo je važno, ističe, i regulirano radno vrijeme. Ona smatra da se uvozom trgovaca neće riješiti problem odlaska radnika iz djelatnosti trgovine.
Kako do dozvole: prvi je korak prijava u policijskoj postaji
Stranac koji želi dobiti radnu dozvolu u Hrvatskoj, zahtjev podnosi policijskoj postaji u kojoj dobiva i dozvolu za boravak. Dozvola za rad i boravak je jedinstvena dozvola koju policija izdaje u obliku rješenja. Stranac koji ispunjava uvjete za privremeni boravak, za izdavanje radne dozvole mora priložiti ugovor o radu, pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru ili odgovarajući dokaz o radu, dokaz o stečenoj kvalifikaciji i osposobljenosti te dokaz o registraciji tvrtke, podružnice, predstavništva, obrta, udruge ili ustanove u RH.
Središnji državni ured navodi da državljanin treće zemlje koji je podnio zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad temeljem ugovora o radu s hrvatskim poslodavcem ne treba prilagati dokaz o zdravstvenom osiguranju. Vidović ističe da bi tu proceduru trebalo pojednostaviti i pojeftiniti. Za sezonce bi trebalo uvesti proceduru koja ne bi trebala biti ista kao za ostale. Tako bi se oni mogli prijavljivati elektronički, slično kao turisti u sustav e-Visitor, a ne u policijskoj postaji.