U ''gradu po mjeri čovjeka'', kako Zagrebu tepa gradonačelnik Milan Bandić, građani i građanke vape za boljim javnim prijevozom, no već dva desetljeća, baš toliko koliko i na čelu Zagreba Bandić broji godina, izgrađeno nije niti jednog jedinog metra nove tramvajske pruge.
Otkako je u Zagreb uveden prvi tramvaj, prije gotovo 130 godina, nikada još nije prošlo toliko vremena bez izgradnje novih pruga, prigodno su na Svjetski dan bez automobila prosvjednim performansom još jednom ukazali aktivisti i aktivistkinje Zelene akcije.
Da bi što slikovitije prikazali rezultat dosadašnjeg Bandićeva ''delanja'', hodali su Heinzelovom ulicom noseći 10-metarski transparent u obliku tramvaja s porukom ''Tramvaj zvan 20 godina čežnje'' simulirajući vožnju tramvaja.
Bio je to podsjetnik da se baš na toj trasi Generalnim
urbanističkim planom (GUP) i drugim planovima već godinama
planira izgradnja tramvajske pruge. Prostor za infrastrukturu je
najvećim dijelom već rezerviran i u vlasništvu Grada te nema
potrebe za rušenje objekata. Uz Heinzelovu i Radničku cestu u
posljednjih 15-ak godina izgrađen je i velik broj zgrada primarno
poslovne namjene i jasno je da bi od ove tramvajske linije korist
imao velik broj ljudi.
Slična situacija je i u Novom Zagrebu gdje odavno postoji plan
izgradnje nove tramvajske pruge od okretišta u Zapruđu do Dugava
i zatim Vatikanskom ulicom na zapad do Sloboštine, a po nekim
planovima i dalje na zapad, a primjera ima još.
''Izostanak njihove realizacije pokazuje da je širenje tramvajske mreže u Zagrebu pod Milanom Bandićem zapostavljeno kao nikada do sada. Obećanja o novim prugama su konstantna i prigodničarska, ali konkretni rezultati su nikakvi. Gradonačelnik ovakve općekorisne projekte potpuno zanemaruje dok većinu svoje energije ulaže u prenamjene zemljišta u GUP-u i slične projekte od kojih korist imaju samo pojedinci, a društvo u cjelini štetu'', poručio je Bernard Ivčić iz Zelene akcije.
Gradonačelnik ima druge snove, nešto prizemnije. Po vlastitom priznanju iz davnih dana on želi garaže, još novih garaža u centru Zagreba iako će to značiti samo još više automobila u središtu grada što znači još više gužvi i još veće onečišćenje zraka.
Za to vrijeme Europa, a i ostatak svijeta, pogotovo s obzirom na pandemiju koronavirusa i klimatsku krizu, sve više ističe održivost prometa, odnosno kvalitetnu organizaciju prometnog sustava i davanje prednosti javnom prijevozu i biciklističkom prometu umjesto automobilskom.
Na tom se tragu već godinama u sklopu Europskog tjedna mobilnosti obilježava i Svjetski dan bez automobila 22. rujna, a cilj je ukazati na negativne posljedice intenzivnog korištenja automobila poput onečišćenja zraka, doprinosa klimatskim promjenama, proizvodnji buke i zauzimanja javnih površina te zagovarati biciklistički, pješački i javni promet.
Javni prijevoz je izrazito važan kao alternativa korištenju automobila. Uz javni prijevoz, koji bi bio brz, redovan, točan, dostupan i udoban te uz primjenu adekvatnih mjera prometnog i prostornog planiranja, zagrebački prometni sustav bio bi puno kvalitetniji, a njegov utjecaj na okoliš znatno manji. Za dostupnost i udobnost veliku ulogu ima upravo razgranata mreža tramvajskih linija koja bi smanjila broj potrebnih presjedanja, upozorili su iz Zelene akcije.
S obzirom na to kako stvari stoje, sve to se čini otprilike kao probušena guma ili otpali drveni kotač nasred metropole kojom gotovo u srcu Europe u 21. stoljeću tramvaji voze prosječnom brzinom 13,99 kilometara na sat, autobusi 18,64 kilometra na sat, a - ponovimo još jednom - nijedan metar novih tramvajskih pruga nije izgrađen već dva desetljeća.