''Želim da dame, Zagrepčanke u šeširima, idu liftom u kazalište. Kada ja sa svojom Vesnom budem išao na predstavu, a ona u štiklama od pet do 12 centimetara, ja u fraku, a vani snijeg ili kiša … pa ćemo direktno u ložu s minus četvrte etaže. Odite u Beč, tako je u Europi, mi smo Europa i uredimo to 'kak se šika''', poručio je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić još prije četiri godine na sjednici zagrebačke Gradske skupštine.
No, javne garaže nisu se "šikale" ni onda, a još manje danas, na što su upozoravale i još upozoravaju, među ostalim, i arhitektonska i urbanistička struka te aktivisti, a da od garaža ima važnije prometne infrastrukture za kojom Zagreb vapi nije se libio reći ni dio prometne struke, ali ni dio oporbe.
A kad se već gradonačelnik hvata Beča, uvijek ostaje pitanje kako to da ta europska metropola nije uzor gradonačelniku Zagreba po pitanju javnog prijevoza? Ili pametnih semafora? Ili biciklističke infrastrukture?
Daleko je Zagreb od Beča …
- Skandinavci u biciklistički promet ulažu 25 eura po stanovniku godišnje, a Zagreb jednu kunu(Matija Habljak/PIXSELL)
U središtu Zagreba postoji čak 11 javnih garaža i nejasno je kako
još novih garaža može pridonijeti 'gradu po mjeri čovjeka', kako
Zagrebu redovito voli tepati Bandić. Naime, nove garaže značit će
samo još više automobila u središtu grada, a to pak znači još
više gužvi te još veće onečišćenje zraka.
"Kak se to šika" u Europi koja sve više ističe održivost prometa,
odnosno kvalitetnu organizaciju prometnog sustava i davanje
prednosti javnom prijevozu i biciklističkom prometu umjesto
automobilskom, a što za posljedicu ima manje gužve i manje
onečišćenje?
S obzirom na to da Bandić opet pokušava omogućiti gradnju novih javnih garaža na području cijelog Donjeg Grada aktualnim izmjenama Generalnog urbanističkog plana (GUP), sva su ta pitanja dodatno aktualizirana.
Doduše, valja podsjetiti i da se garažu prvo trebalo graditi u Klaićevoj, što je čak prijedlog protiv kojeg otpor nije bio jednoglasan, no zašto se od njega odustalo također je prije četiri godine objasnio Bandić kazavši da je garaža ispod HNK prioritet jer "tamo se može zaraditi koja kuna za razliku od one u Klaićevoj".
- Upozorenje međunarodne struke: ‘Ako Skupština usvoji GUP, Zagreb će biti izložen velikoj opasnosti’ (Marko Lukunic/PIXSELL)
Upravo u povodu Europskog tjedna mobilnosti - koji se održava ovaj tjedan pa barem jedan dan u godini možemo vidjeti čak i ponekoga ministra u službenom kretanju gradom bez automobila - na problem su opet upozorili i aktivisti Zelene akcije.
Tražeći da se onemogući gradnja novih javnih garaža u užem
središtu Zagreba te da ostane aktualna zabrana gradnje na
području koje obuhvaća Gornji grad i dio Donjega grada,
aktivisti su uličnom akcijom ispred HNK željeli upozoriti na
to da Zagrebu treba bolji javni prijevoz, a ne
nove garaže u središtu grada.
"Ova zona je u zagrebački GUP uvrštena još 2003. 'radi
ograničenja motornog prometa u središtu grada', kako je to
tada obrazloženo. Pod Bandićevim pritiskom, zona zabrane je
ukinuta 2007. kako bi Tomislav Horvatinčić mogao
izgraditi garažu u Varšavskoj ulici", kazao je predsjednik Zelene
akcije Bernard Ivčić podsjetivši da
su kampanjom "Pravo na grad" pomogli da se zona
vrati.
- U sjeni Zagrebačkog Manhattana krije se mnogo toga(Žarko Bašić/Pixsell)
No mnogo se toga sada događa ''u sjeni malverzacija oko projekta Zagrebački Manhattan'', kaže Ivčić. Stoga traže da u GUP-u ostane zona zabrane gradnje novih javnih garaža. Također, i on je podsjetio da samo 250 metara dalje postoji alternativa - srednjoškolsko igralište koje bi se koristilo i za potrebe Dječje bolnice u Klaićevoj. Uostalom, potonja lokacija je u prostornim planovima već 15-ak godina, ali Bandić je, napominju, kontinuirano ignorira.
''Nove javne garaže u užem središtu grada dovele bi do još većih problema, a istodobno ne postoji veći projekt razvoja javnog prijevoza i bolje integracije različitih vrsta javnog prijevoza koji bi napravio istinski pomak. Dok ostrašćeno spominje nebodere na Hipodromu i najavljuje garažu kraj HNK, vidljiva je potpuna odsutnost entuzijazma za mjere koje bi unaprijedile kvalitetu prometa. Cijena srednje velike podzemne garaže je oko 30 milijuna kuna, što je suludo uložiti u gradnju na pogrešnoj lokaciji'', upozorio je Ivčić.
- Izvan prigodnih momenata: Grad po mjeri automobila, a ne čovjeka(Žarko Bašić/PIXSELL)
Podsjetimo, buka se digla i prije kada se pokazalo da Bandić u
središtu Zagreba želi graditi podzemne garaže bez prometne
studije, no to je u međuvremenu ispravljeno. 'Analizu prometne
potrebe gradnje javnih parkirališnih garaža na području Donjega
grada s ciljem održivog prometnog sustava grada Zagreba', izradio
je Prometni fakultet, a prema njoj treba graditi garaže u
središtu i na rubovima.
Međutim, kako su upozorili Udruženje hrvatskih arhitekata,
Hrvatska komora arhitekata, Udruga hrvatskih urbanista, Hrvatsko
društvo krajobraznih arhitekata, Društvo arhitekata Zagreb i
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: ''Prometna studija
za javne garaže u Donjem gradu, izrađena u travnju 2019., može
poslužiti kao stručna podloga koja bi trebala rezultirati jasnim
i nedvojbenim uvjetima za smještaj javnih parkirališnih garaža u
GUP-u. Međutim, uzevši u obzir datum izrade studije, vidljivo je
kako ona nije izrađena kao stručna podloga, nego kao opravdanje
za plansku odredbu prethodno uvrštenu u GUP, koja i dalje nije
riješila konkretne lokacije i kapacitete garaža''.
- Arhitekti: 'Objavite izvješće o javnoj raspravi o GUP-u! Bandić: 'GUP stiže na Skupštinu u listopadu'(Thinkstockphotos.com/Arhiva)
Umjesto da se smanji prometno zagušenje u središtu i da se promet prilagodi korisnicima javnog prijevoza, pješacima, osobama s invaliditetom i biciklistima, hrvatska metropola može se "pohvaliti" čudnovatim biciklističkim stazama i izostankom gradnje novih tramvajskih pruga u posljednjih čak 20-ak godina.
Nažalost, ne samo u Zagrebu nego i u većini hrvatskih gradova, za razliku od primjerice Ljubljane, kako su već upozoravali iz Sindikata biciklista, nema ni strateške odrednice prema održivom prometu, ni operativnog plana, a razlog tome je što se mnoge naše gradske uprave, Zagreb pogotovo, bave gotovo isključivo servisiranjem prometa osobnih automobila, a na biciklistički promet se i dalje gleda kao na smetnju.