Podsjetimo, u intervjuu koji je pod naslovom 'Nemamo razumijevanja za hrvatsku blokadu' u petak objavio Deutsche Welle, taj ugledni član vladajućeg CDU-a rekao je kako očekuje da "države koje su u pitanju riješe probleme između sebe, a ne da Europska unija bude zloupotrebljena u te svrhe".
Reiner umanjuje značaj utjecajnog Krichbauma
U Hrvatskoj su Krichbaumove tvrdnje naišle na oštre reakcije čak i nekih najviših dužnosnika.
"To nije stav Njemačke i Europske unije nego je to stav jednog njemačkog političara koji se, bojim se, u našim medijima iz određenih razloga predimenzionira", rekao je novinarima predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner, dodavši da je u pitanju "stav jednog jedinog političara" te da "Hrvatska od svojih stavova neće odustati".
Inače, Krichbaum je u više navrata kritizirao Hrvatsku i zbog tzv. 'Lex Perković', zakona kojim je Zagreb pokušao zaštititi svoje državljane od izručenja trećim zemljama, unatoč kojemu je Josip Perković, bivši agent UDBA-e, ipak izručen Njemačkoj zbog sumnje u umiješanost u ubojstvo hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. godine. Krichbaum je povodom donošenja 'Lex Perkovića' pisao tada Europskoj komisiji i taj je pritisak na kraju urodio plodom.
Sve stranke u Bundestagu iživcirane postupkom Hrvatske
Reinerov pokušaj da oštre reakcije iz Njemačke relativizira i umanji u ovom slučaju ne stoje. Deutsche Welle iz izvora iz njemačkog Bundestaga doznaje da su predstavnici svih četiriju tamošnjih zastupničkih klubova reagirali "vrlo iživcirano“ na hrvatsku blokadu pristupnih pregovora Srbije i EU-a. U tom stavu jedinstveni su zastupnici vladajućih demokršćana i socijaldemokrata, ali i oporbenih - ljevice i zelenih.
O ozbiljnosti stvari svjedoči i poziv hrvatskom ministru vanjskih poslova Miru Kovaču da se u svibnju pojavi u Odboru Bundestaga za europske poslove, neslužbeno saznaje DW.
Rijetko pozivaju strane dužnosnike da se izjasne
"Vjerujte, izuzetno je rijetko da Odbor poziva predstavnike stranih država da se izjasne", kaže izvor Deutshe Wellea iz Bundestaga.
Poziv je u Zagreb upućen u četvrtak, 14. travnja, a službenog odgovora za sada nema. Dok je bio veleposlanik u Berlinu, od 2008. do 2013. godine, Kovač se - kaže isti izvor - mnogo puta žalio na slovensku blokadu Hrvatske zbog graničnog spora u Piranskom zaljevu.
"Tada je imao našu podršku i obećao je da se Hrvatska neće ponašati poput Slovenije. A sada vidimo da se tako ponaša", rekao je izvor DW-a.
Kovač: Proširenje malo koga zanima u EU
Inače, hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač rekao je danas u Luksemburgu, gdje sudjeluje na sastanku šefova diplomacija zemalja članica EU-a, da proširenje malo koga zanima i da nitko nije spominjao pristupne pregovore sa Srbijom. Na novinarsko pitanje je li ga netko od kolega ministara pitao za hrvatsko stajalište u vezi s otvaranjem poglavlja 23 u pregovorima između EU-a i Srbije, odgovorio je niječno.
"Morat ću vas razočarati, to danas uopće nije tema. Općenito, proširenje nije tema, malo tko se u EU-u zauzima za proširenje, osim nas Hrvata i nekoliko susjednih zemalja. U razgovorima s kolegama to nitko ne spominje", rekao je Kovač.
Hrvatska nije dala zeleno svjetlo za otvaranje poglavlja 23 Pravosuđe i temeljna prava u pregovorima EU-a sa Srbijom. Službeni Zagreb traži da Beograd ukine regionalnu nadležnost za ratne zločine, osigura prava hrvatske manjine u Srbiji i ostvari punu suradnju s Haškim sudom.
Krichbauma podržao i Hrvat u Bundestagu
Zastupnik njemačkog Bundestaga i član vanjskopolitičkog odbora njemačkog parlamenta Josip Juratović (SPD) podržao je danas Krichbauma u kritikama Hrvatske zbog blokade pregovora između Srbije i Europske unije.
"Pokušaj hrvatske blokade Srbije u pitanjima koja se mogu bilateralno riješiti je uzaludno gubljenje dragocjenog vremena koje bi Hrvatska morala i mogla iskoristiti za bolju budućnost svoje zemlje, a koja pak leži u dobrosusjedskim odnosima u regiji", rekao je Juratović za Hinu.
On je rekao kako se slaže sa stajalištem svog kolege Krichbauma, čelnika njemačkog parlamentarnog odbora za europska pitanja.
"I sama Hrvatska je upravo po poglavljima 23 i 24 relativno nespremna prihvaćena u EU, s ciljem da bude primjer i partner ostalim zemljama u predpristupnim procesima regije zapadnog Balkana. Na žalost, hrvatska je politika iznevjerila očekivanja EU-a i stvara si sve lošiji ugled kako na unutarnjem tako i na vanjskopolitičkom planu", zaključio je Juratović.
