"Ovi europski dužnosnici su u gotovo stalnom kontaktu s hrvatskim šefom diplomacije Mirom Kovačem, kome su prenesene poruke da većina u EU ne gleda s odobravanjem na pokušaje Zagreba da zakoči europski put Beograda", tvrde Večernje novosti.
List navodi da bi danas trebao biti održan sastanak odbora za proširenje Vijeća ministara EU, u kojem svoje predstavnike ima svih 28 članica, a potom bi se moglo znati i konačno stajalište Hrvatske, budući da se Zagreb još nije suglasio s otvaranjem poglavlja 23.
Dačić: Hrvati su posljednji koji nekom mogu dijeliti lekcije
List također podsjeća na izjave hrvatskih dužnosnika kako se od Srbije traži i očekuje da se odrekne univerzalne jurisdikcije za ratne zločine, primijeni propise i obveze o zaštiti prava hrvatske manjine u Srbiji i osigura zastupničke mandate u Skupštini Srbije te da Beograd uspostavi punu suradnju s Haškim tribunalom.
Kako pišu Večernje novosti, srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić ocijenio je kako su "Hrvati posljednji koji mogu dijeliti lekcije bilo kome o zaštiti prava manjina jer sami ne poštuju standarde EU, iako su članica Unije".
"U Hrvatskoj se razbijaju ćirilične ploče, rehabilitira ustaštvo, što unosi strah među tamošnje Srbe. Naš zakon o suđenjima za ratne zločine pisan je u suradnji s EU i Haškim tribunalom i besmislene su zamjerke iz Zagreba da mi pokušavamo biti 'mali Haag'. Zato, pozivam Njemačku i ostale članice EU, koje su jasno rekle da je Srbija sve ispunila, da urazume Hrvatsku", izjavio je Dačić.
List prenosi izjavu hrvatskog vicepremijera i čelnika HDZ-a Tomislava Karamarka da Hrvatska neće blokirati Srbiju na ulasku u EU, jer želi razvijati dobre odnose sa susjednim državama, ali da Srbija mora ispuniti sve uvjete za ulazak i zadovoljiti standarde koje nameće EU i koje bi morala usvojiti kroz mukotrpne pregovore.
"Mi smo potrebna mjerila već usvojili"
Istodobno, voditeljica srbijanskog pregovaračkog tima za pregovore s EU Tanja Miščević kaže kako je Beograd uradio sve što je trebalo te da su primjedbe koje hrvatski dužnosnici spominju u javnosti "već utkane u niz dokumenata, prije svega u Akcijski plan za poglavlje 23 i Nacionalnu strategiju za procesuiranje ratnih zločina".
"Mi smo svoj dio posla odradili i sada je sve na članicama EU. Ne bježimo od razgovora o svim otvorenim bilateralnim pitanjima koje imamo s drugim državama, ali mjerila za otvaranje poglavlja 23 EU je već usvojila prije dvije godine, izvještajem sa screeninga, a taj su papir 'parafirali' i Hrvati", kaže Tanja Miščević.
Srbijanski premijer Aleksandar Vučić poručio je ranije ovog tjedna da je njegov odgovor kako, "što god netko radio, Srbija želi dobre odnose" te da "srpski brod sigurno plovi i da će se tako i nastaviti".
Ucjenjivački kapacitet Hrvatske
Maja Bobić iz Europskog pokreta ocijenila je za Radio-televiziju Srbije da "potez Hrvatske nije iznenađenje", naglasivši kako "insistiranje na tom pitanju kvari ne samo dobre susjedske odnose, već šalje lošu poruku i za samu EU".
Aleksandar Popov iz nevladine udruge Centar za regionalizam drži da je "ovo najgori mogući trenutak za takav potez Hrvatske, u trenutku kada je postignut svojevrsni konsenzus oko zahtjeva Srbije za otvaranje novih poglavlja".
"Mislim da bi bila jako loša poruka što se tiče kredibiliteta, ozbiljnosti, ali i političke mudrosti i Hrvatske, ali i Europske unije, da se to sada postavi kao neko pitanje koje se ne može prevladati”, dodao je Popov. Po njegovim riječima, odnosi s Hrvatskom već duže vrijeme općenito idu u lošem smjeru, a dva faktora mogu sve ovo rasplesti - Bruxelles i neka snažnija članica EU koja ima utjecaja na Hrvatsku. Popov kaže da "Hrvatska sada ima priliku pokazati svoj ucjenjivački kapacitet" i "da je jedno sigurno - nastavit će tim putem".
Kovač: Čekamo EK da odgovori na pitanje kako misli ugraditi kriterije koje Srbija mora ispuniti
O cijelom slučaju oglasio se i ministar Miro Kovač koji je kazao kako Hrvatska očekuje da se Europska komisija očituje o tome kako misli ugraditi kriterije koje Srbija mora ispuniti u pregovorima o članstvu u EU. Pritom je ustrajao na traženju ukidanja regionalne nadležnosti za ratne zločine i osiguravanju prava hrvatske nacionalne manjine.
"Zakon koji omogućuje da Srbi budu 'neka vrsta suca za ratne zločine' za cijelu bivšu Jugoslaviju pa time i za Hrvatsku je potpuno neprihvatljiv", rekao je dodajući da Srbija mora i u potpunosti surađivati s Haagom.
Za dobre dobrosusjedske odnose potreban zdrav temelj
Srbija i Hrvatska imaju međudržavni sporazum o zaštiti hrvatske manjine u Srbiji i srpske u Hrvatskoj, rekao je Kovač i ponovio da Hrvatska taj sporazum "implementira" i očekuje da se i u Srbiji taj sporazum "u potpunosti implementira".
Kovač je također kazao da su za zdrave dobrosusjedske odnose potrebni "zdravi temelji", te da treba riješiti pitanje ratnog nasljeđa. Također je kazao kako Hrvatska želi da Srbija napreduje.