Koliko nešto košta i možda bitnije - koliko je poskupjelo u odnosu na zadnji odlazak u trgovinu, pitanje je koji su hrvatski građani svakodnevno postavljaju. Dok cijene u trgovačkim lancima, na tržnicama, u mesnicama i pekarama konstantno rastu, a Vlada se hvali popisom proizvoda sa zaštićenom cijenom, htjeli smo provjeriti kakve je trenutno stanje u famoznoj Vladinoj aplikaciji "Kretanje cijena".
Ali njoj ni traga ni glasa.
"Kretanje cijena", koje je u veljači prošle godine predstavljeno kao jedno od najjačih Vladinih oružja u borbi protiv inflacije, više ne postoji.
Aplikacija Kretanje cijena
Poprilično skupa aplikacija, koja je zapravo bila tek internetska stranica koju niste mogli preuzeti na svoj pametni telefon, ugašena je krajem srpnja ove godine, potvrdili su nam iz Ministarstva financija.
Zadnji su put cijene popisane 30. lipnja te je raskinut ugovor o popisivanju s tvrtkom 4 Market research. Tog su mjeseca građani, dodaju iz Ministarstva, stranicu posjetili svega 233 puta.
Na stranici će vas danas tako dočekati bijela pozadina s natpisom "Aplikacija 'Kretanje cijena' više ne postoji".
"Nastavno na to da je službeni proces uvođenja eura završio 31. prosinca 2023. kao i sve povezane aktivnosti, te uzimajući u obzir slabu posjećenost web stranice „Kretanje cijena“ procijenjeno je kako više nije oportuno održavati istu te je ista ugašena koncem srpnja ove godine", objasnili su nam iz Ministarstva.
Skupo 'oružje' za obračun s inflacijom
Trošak izrade, nadogradnje i održavanja stranice za 2023. i 2024. iznosio je 50.175 eura s PDV-om, dok je popisivanje cijena za to razbolje koštalo vrtoglavih 46.650 eura.
Ogromne su to cifre uložene u stranicu koja je ugašena godinu i pol od pompoznog pokretanja. No u duhu nekih drugih državnih servera, poput CEZIH-a, i ona je znala padati. Iz Ministarstva su se tada ispričavali navodeći da je krivac "velika posjećenost na server".
Priču s aplikacijom pokrenuo je Plenkovićev "spaceshuttle", tadašnji ministar financija Davor Filipović koji je ubrzo postao bivši zbog afere Mreža, a ni njegov pokušaj obračuna s trgovačkim lancima u obliku internetske stranice nije puno duže izdržao.
"Ne radimo ovo iz hira nego jer živimo u krizi. Kad građani vide tko je korektan, znat će to cijeniti", tvrdio je tada Filipović.
Uoči prijetnjama o takozvanim bijelim listama, već je u samom početku zapelo jer su se pozivu Ministarstva da dostavljaju cijene odazvala tek tri trgovačka lanca. Ministar je kritizirao ostale, ustvrdivši da nema opravdanja za njih.
Iako su iz Vlade najavljivali da bi se trgovcima koji su povisili cijene, kao i onima koji se nisu odazvali na uputu o popisivanju cijena, mogle uskratiti državne potpore i subvencije, na kraju se toga odustalo. Ministarstvo je angažiralo privatnu tvrtku da popisuje cijene u lancima koji ih ne dostavljaju.
Malo više od mjesec dana od pokretanja stranice, preostalih sedam trgovačkih lanaca "posulo se pepelom" i pridružilo projektu.
Bez obzira na skupo Filipovićevo 'oružje', cijene parizera, šunke, paštete, paste za zube, čajeva, krastavaca, tjestenine i mora drugih proizvoda nekontrolirano su rasle, a džepovi građana praznili su se munjevitom brzinom.
POGLEDAJTE VIDEO: Stručnjakinja za prehrambenu industriju otkrila hoće li zbog suša rasti cijene hrane
