Ministarstvo pravosuđa u srijedu je, reagirajući na medijske napise da državno odvjetništvo doživljava kadrovski pomor, izvijestilo kako je od 2020. dalo suglasnosti za popunjavanje 244 dužnosničkih mjesta u Državnom odvjetništvu.
U tekstu pod naslovom "Nitko ne želi raditi u DORH-u" Jutarnji list je objavio da Državno odvjetništvo posljednjih godina doživljava kadrovski pomor, a najgora je situacija u najvećem i jednom od najvažnijih tužiteljstava - Općinskom kaznenom državnom odvjetništvu u Zagrebu, koje je lani funkcioniralo s 39 posto kadra.
U ministarstvu podsjećaju da plan popunjavanja slobodnih mjesta državnih odvjetnika donosi glavna državna odvjetnica, uz prethodnu suglasnost ministra.
Ističu kako je od 2020. do 2023. ministarstvo dalo suglasnosti za popunjavanje 244 dužnosničkih mjesta u Državnom odvjetništvu. Od toga je 88 suglasnosti dano tijekom 2022., a 78 za 2023. od kojih se 17 odnosi na Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu.
"Prema posljednjim zakonodavnim izmjenama plan popunjavanja se donosi jednom godišnje, a ne više svake dvije godine upravo kako bi se kvalitetnije planiralo upravljanje ljudskim potencijalima u Državnom odvjetništvu", kažu u ministarstvu. Napominju i da postupak imenovanja zamjenika državnih odvjetnika ne provode oni već Državnoodvjetničko vijeće.
Osvrćući se objavljeni članak odgovaraju da su u tijeku pripreme izmjena i dopuna Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika „kojima će se pristupiti izmjenama u sustavu koeficijenata s naglaskom na prvostupanjske dužnosnike obzirom da je analizom utvrđeno da je u tom području potrebno napraviti dodatne iskorake, povrh izmjena koje su bile donesene 2019.”
Tijekom 2021. i 2022. za zapošljavanje službenika i namještenika 468 suglasnosti
Kada je riječ o zapošljavanju službenika i namještenika, ministarstvo je tijekom 2021. i 2022. dalo 468 suglasnosti za zapošljavanje u Državnom odvjetništvu. Paralelno s time, od 2019. do danas Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi četiri je puta mijenjana s ciljem povećanja koeficijenata u pravosudnim tijelima.
Prvom izmjenom iz 2019. službenicima u pravosudnim tijelima koeficijenti su povećani devet posto, potom je 2021. povećan za financijske istražitelje, a u siječnju 2022. za službenike informatičare u pravosuđu.
Izmjenom iz studenog 2022. povećani su koeficijenti za sve državne službenike i namještenike s najnižim koeficijentima. Posljednjom izmjenom iz 2023. povećani su koeficijenti za zapisničare, obzirom da su pravosudna tijela više puta ukazivala na nedostatak upravo tih službenika.
Ministarstvo podsjeća da je i vlada "kontinuirano povećavala osnovicu i druga materijalna prava službenika i namještenika". Osnovica za izračun plaća svih državnih službenika i namještenika, uključujući onima koji rade u pravosuđu, porasla je, navode, za oko 30 posto, a sukladno potpisanom dodatku kolektivnog ugovora novo se povećanje očekuje u travnju ove godine.
Povećanja plaća službenika i namještenika s niskim primanjima cilj je i novog zakona čiju izradu u ministarstvu opisuju kao jednu od najvažnijih reformi javne uprave kojom će se uvesti novi sustav plaća.
U odgovoru navode i da je ministarstvo pripremilo izmjene prema kojima sudski savjetnici i državnoodvjetnički savjetnici više ne moraju polagati završni ispit u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike.
