Poskupljenje šećera, biljnih ulja i pojedinih žitarica utjecalo je na nagli porast cijene hrane u kolovozu. O porastu je izvijestila i agencija UN-a za hranu, ističući da su cijene, u usporedbi s kolovozom prošle godine, više 30 posto.
Gotovo 10 posto u odnosu na srpanj je poskupio šećer, koji je ujedno i namirnica koja je najviše poskupjela. Za 6,7 posto su porasle cijene biljnih ulja, a za 8,8 posto je poskupjela i pšenica, gotovo u istom postotku kao i ječam.
Rast cijena u trgovinama, ali i na tržnicama
U kolovozu su blago porasle i cijene mesa, dok su cijene mlijeka i mliječnih proizvoda ostale gotovo nepromijenjene u odnosu na srpanj.
Osim u trgovinama, cijene su porasle i na tržnicama. Na zagrebačkoj Zelenoj tržnici cijene su ipak nešto povoljnije u usporedbi s ostalim tržnicama, a razlog su prekupci koji se opskrbe na Zelenoj, pa često kupljene namirnice s ove tržnice prodaju puno skuplje u gradu.
Tako je, primjerice, cijena rajčice na tržnici u Utrini trostruko veća od one na Zelenoj tržnici. Slično je i s krumpirom, paprikom i lukom, a za kilogram grožđa ćete na toj tržnici morati izdvojiti do 25 kuna.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić za RTL Danas je govorio o poskupljenju hrane, rekavši kako postotak od 30 posto treba shvatiti uvjetno "s obzirom na činjenicu da imamo i službene podatke, da je inflacija u RH u protekloj godini 2,8 posto".
'Pojavljuje se sve veći broj špekulanata'
"Neovisno o tome, na globalnoj razini, sve su veći poremećaji, i zbog klimatskih promjena o kojima jako puno govorimo u posljednje vrijeme i kojih smo svi svjesni kao društvo, ali i da se na različitim tržištima pojavljuje sve veći broj špekulanata koji cijenama, odnosno, količinama određenih roba uvjetuju povećanja njihovih cijena. Nažalost, COVID koji nas je pogodio globalno, uvjetovao i prekid globalnih dobavnih lanaca... sve je to utjecalo na negativan trend", poručio je Ćorić.
Upitan pokušavaju li trgovci stvoriti ekstra zaradu, ministar Ćorić je kazao kako ne bi išao s nekim radikalnim kvalifikacijama. "Međutim, treba imati na umu činjenicu da oni koji idu za profitom u uvjetima u kojima je puno odgovornih u pravilu traže mjesto pod suncem i u pravilu pokušavaju nešto zaraditi", dodao je.
Smanjenje PDV-a na hranu?
Ministar Ćorić je, upitan kako obuzdati daljnja poskupljenja hrane te postoji li mogućnost državne intervencije, kazao kako se o potencijalnom sniženju PDV-a na hranu trenutno ne razmišlja.
"Mi 2021. kao godinu izlaska iz krize koristimo da prije svega uravnotežimo državne financije i u tom kontekstu ova godina nije za promišljanje o smanjenju poreza na dodanu vrijednost u ovoj kategoriji proizvoda.
Međutim, vrijeme koje dolazi, naravno nakon što doživimo 2022. i postignemo povoljne ekonomske rezultate, vrijeme je u kojem se može razmišljati o dodatnom poreznom rasterećenju. Pet, šest valova poreznog rasterećenja dosada su išli u smjeru i smanjenja poreza na dohodak i na dobit za najveći dio firmi. Porez na dodanu vrijednost za hranu je nešto što se može razmatrati i za 2023. vjerojatno", kazao je Ćorić.
'Poskupljenje građevinskog materijala nas brine...'
Osim poskupljenja hrane, na svjetskom je tržištu poskupio i građevinski materijal. Posebno je to nezgodno za Hrvatsku budući da država treba provesti obnovu od potresa.
"Porast cijena materijala je nešto što nas puno više brine. Od poremećaja koje sam već spomenuo u globalnim lancima, ali i činjenicu da neki od svjetskih proizvođača ne reagiraju kako su reagirali.
Ono što nam ostaje u RH kao mogućnost je pozivanje na određene članke zakona o javnoj nabavi. Oni daju mogućnost korekcija cijena, ali odgovornost u ovom konkretnom slučaju je na javnim naručiteljima i firmama koje izvode radove da dokažu, odnosno da u međusobnim razgovorima iskomuniciraju povećanje koje je utjecalo na rast troškova izrade pojedinih projekata. Mi pratimo situaciju, ako dođe do potrebe da i Vlada reagira uputom prema javnim naručiteljima, poduzet ćemo daljnje korake", poručio je.
O prešutnim minusima
Ministar Ćorić se na kraju osvrnuo i na prešutni minus, odnosno izjavu šefa udruge banaka Zdenka Adrovića koji je upozorio da novi Zakon o potrošačkom kreditiranju, a u vezi kojeg je premijer Plenković najavio sastanak s bankama, "neće pomoći ljudima s minusima do 5 tisuća kuna".
"Dakle, imamo s jedne strane prešutne minuse koji su, kako smo shvatili, zona za koju mnogi nisu znali, a efektivne kamatne stope po njima su znatno veće od ove po dopuštenim minusima. Premijer je bio jasan, mi ćemo upotrijebiti sve instrumente da prije svega ovu anomaliju u sustavu razriješimo, a s druge strane da to učinimo tako da se našim klijentima ni na koji način ne naškodi. Varijanta u kojoj se ljude dovodi pred gotov čin jednostavno ne dolazi u obzir", zaključio je ministar Ćorić.
