"Vlada upućuje svih ovih 15 predloženih izmjena poreznih zakona na drugu stranu Markova trga u saborsku proceduru", kazao je Marić na novinskoj konferenciji nakon sjednice Vlade.
Dodaje kako je Sabor najbolje mjesto za kvalitetnu raspravu i općenito razmjenu argumenata."Očekujemo izglasavanje svih ovih zakona na vrijeme i njihovu implementaciju za veliku većinu s 1. siječnja 2017. godine", rekao je Marić.
Dio zakonskih promjena, napomenuo je, ići će u kasniju primjenu, zbog potrebne suglasnosti Europske komisije.
Neto efekt reforme - dvije milijarde kuna
Osim cjelovitosti i sveobuhvatnosti, Marić je kazao da se pri poreznoj reformi zalagao da se ne odustane od principa zacrtanih na samom početku. Riječ je o dva integralna elementa -značajnom unapređenju i povećanju efikasnosti i transparentnosti poreznog sustava te o tome da se prostor za porezno rasterećenje što je moguće pravednije, bolje i efikasnije raspodjeli, poglavito između hrvatskih građana i poduzetnika, ističe ministar financija.
Prema njegovim riječima, neto efekt porezne reforme je dvije milijarde kuna u 2017. godini, a kada se uzme u obzir da će dobar dio tereta ići i na strane goste, taj je efekt za hrvatske građane i poduzetnike i nešto veći.
Ponovio je i da će porezna reforma imati velike makroekonomske i implikacije na javne financije te se njome smanjuje udio poreza u BDP-u za 0,6 posto već u prvoj godini.
Multiplikativni efekti
Prvi multiplikativni efekt, koji dolazi od rasterećenja kod oporezivanja dohotka i dobiti, već u prvoj godini donio bi rast nominalnog BDP-a od najmanje 1,5 milijardi kuna, kao i najmanje 6500 novih radnih mjesta te povratak proračunskih prihoda od najmanje 400 milijuna kuna. Drugi multiplikativni efekt, u smislu povećanja raspoloživog dohotka građana i posljedično dizanja potrošnje, kao i smanjivanjem poreznog opterećenja poduzetnika te jačanjem njihove investicijske aktivnosti, rezultirat će dodatnim rastom BDP-a na razini do otprilike 2,5 milijardi kuna, otvaranja između 11 i 11,5 tisuća novih radnih mjesta, odnosno poreznim prihodima do 800 milijuna odnosno milijardu kuna.
"Ova porezna reforma u konačnici se na taj način treba gledati", ustvrdio je Marić.
Ukupni efekt ove porezne reforme za 2017. i 2018. godinu iznosi 3,3 milijarde kuna, naveo je.
Ugostitelji na gubitku, izuzetak hotelijeri
Odgovarajući na upit novinara o stopi PDV-a za ugostiteljske usluge, Marić je pojasnio da ona do daljnjega ostaje na razini od 13 posto kada je riječ o smještaju i s tim povezanim uslugama polupansiona i punog pansiona.
Kod ugostiteljskih usluga kafića i restorana a la carte, pa i u hotelima, stopa oporezivanja vraća se na 25 posto, rekao je ministar financija.
Čeka se Mostov amandman
U vezi amandmana, koji će, kako je najavio predsjednik Sabora i čelnik Mosta Božo Petrov, podnijeti kako bi se od planiranih promjena u sustavu poreza na dohodak izuzeli državni dužnosnici, Marić je rekao da Most ima pravo podnositi amandmane i vidjet će se što će s tim amandmanom biti.
"Porezna reforma je preveliki zahvat i stručan posao, ne bih je promatrao u populističkim i demagoškim principima", izjavio je Marić.
Istaknuo je i da zadržavanje snižene stope PDV-a od pet posto na kruh, mlijeko, lijekove, ortopedska pomagala te knjige neće ugroziti cjelovitost porezne reforme.
Kazao je i da stopa PDV-a za novine ostaje ista, tj. pet posto, a prije kraja godine Vlada će donijeti uredbu kojom će se korigirati sustav trošarina na duhanske proizvode.
Stope PDV-a neće se mijenjati u 2018.
Na upit novinara mijenjaju li se stope PDV-a u 2018., Marić je rekao da se ne mijenjaju, nego ostaju na razini 25, 13 i pet posto.
A na upit hoće li ostvariti obećanje da će do kraja mandata Vlade stopa PDV-a dosegnuti 23 posto, Marić je uzvratio: "Sve je moguće".
