Nakon što je Vlada u četvrtak prihvatila Nacionalni program reformi 2018. i Program konvergencije RH za razdoblje 2018.-2021., na zajedničkoj sjednici Odbora za europske poslove i Odbora za financije i državni proračun zastupnicima su ih predstavili i na njihova pitanja odgovarali ministar financija Zdravko Marić i državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva Nataša Mikuš Žigman.
Zastupnika SDP-a Marka Vešligaja i vanjsku članicu Odbora za europske poslove Niku Šimurinu zanimale su promjene u poreznom sustavu, hoće li se smanjivati porezno opterećenje, porez na dohodak, PDV i hoće li se uvoditi porez na nekretnine.
"Zadržati ljude, vratiti one koji su otišli i privući nove"
Ministar Marić nije htio iznositi detalje, ali je izrazio nadu da će Vlada do ljetne stanke izaći s novim poreznim paketom. Kazao je da porez na nekretnine "nije na stolu Vlade nego porezno rasterećenje poduzetnika i građana" te da je PDV tema o kojoj će se tek razgovarati, ali nije htio prejudicirati u kojem će smjeru ići razgovori.
Nezavisnog Marina Škibolu zanimalo je pitanje demografske obnove, na što je Marić uzvratio da je u Programu reformi čitavo područje posvećeno tom problemu, da je predviđen čitav set mjera te da svaki uključuje gospodarstvo. Na Škibolino pitanje o reduciranju broja lokalnih jedinica, Marić je kazao da Vlada ide sa setom mjera koje jačaju funkcionalnost i fiskalnu decentralizaciju lokalnih jedinica.
Ivanu Lovrinoviću (Promijenimo Hrvatsku) Vladine su procjene preoptimistične jer ne vidi podlogu za njih i smatra da je situacija puno lošija od prikazane te da nam treba rast od najmanje 3,5 posto.
Marić se složio s njim o potrebi tolikog rasta i razine koja će generirati rast zapošljavanja. Kazao je kako trebamo učiniti sve kako bismo zadržali ljude da ne odlaze iz Hrvatske, vratili one koji su otišli i privukli nove, pri čemu kao važan segment vidi obrazovanje. Nije se složio s Lovrinovićevom procjenom da treba ukinuti deviznu klauzulu kako bi se potaknuo izvoz, rekavši da je tečajna politika u ingerenciji HNB-a te da za hrvatski izvoz postoji prostor, izvoznici su uspjeli preživjeti i jaki su.
"Izvoz roba rastao brže nego usluge, nije sve u turizmu"
SDP-ov Branko Grčić u raspravi je ustvrdio da nam godišnje na raspolaganju stoji 1,5 milijardi eura iz europskih fondova, što stopu rasta može dignuti za 1,5 posto te zapitao odustaje li Vlada od reformi jer nam i to može donijeti nešto manje od jedan posto rasta. Po njemu, reforme i investicije, pogotovo one financirane europskim novcem formula su za rast gospodarstva. Upozorio je i da se tržište rada drastično unazadilo imigracijom najproduktivnijeg dijela radne populacije te istaknuo da imamo radna mjesta, ali nema ljudi pa time ni uplata čime se unazađuje i mirovinski sustav. Vladin program ocijenio je prekonzervativnim za provođenje reformi jer smatra da Vlada ima instrumente da rast učini višim.
Predsjednik Odbora za europske poslove HDZ-ov Domagoj Ivan Milošević dojma je da se sve više oslanjamo na turizam i usluge, a sve manje na proizvodnju te strahuje da rast plaća nije u skladu s rastom produktivnosti. Čelnica Odbora za financije i državni proračun HDZ-ova Grozdana Perić očekivala je, kaže, veću projekciju rasta te poručila da ćemo morati biti ambiciozniji po pitanju izvoza i ne oslanjati se samo na usluge. Marić je odgovorio da neke projekcije pokazuju da nam je izvoz roba rastao brže nego usluge tako da se ne može reći da sve karte bacamo na turizam.
