Reforme bi se, prema najavama premijera Andreja Plenkovića trebale provesti u zdravstvu, mirovinskom sustavu, sustavu državne uprave, obrazovanju, pravosuđu. Osim ovoga, u Ministarstvu gospodarstva najavljuju mjere za smanjenje administrativnih barijera, parafiskalnih nameta te liberalizaciju tržišta usluga za poduzetnike, piše Jutarnji list.
Zdravstvo - racionalizacija poslovanja
Ministar zdravstva Milan Kujundžić, umjesto ranije najavljivanog kriznog poreza ili poskupljenja dopunskog osiguranja, odlučio se na drugačiji pristup. Kronično prezaduženo zdravstvo "sanirat" će se u 2018. racionalizacijom poslovanja, a Kujundžić najavljuje i pojačanu kontrolu rashoda, spajanje bolnica, manje liste čekanja, objedinjenu javnu nabavu, izgradnju dnevnih bolnica, povlačenje sredstava iz EU fondova, izmjene zakona o lijekovima i o obveznom zdravstvenom osiguranju, bolju naplatu participacije (bez pokretanja postupka ovrhe)
Gospodarstvo - rasterećenje od administrativnih troškova
Novi akcijski plan za rasterećenje gospodarstva od prekomjernih administrativnih troškova i neporeznih davanja (smanjenje parafiskalnih nameta, doprinosi, stručni ispiti) te ispunjavanje preostalih mjera iz postojećeg plana (sanitarno-tehnički uvjeti i zaštita na radu), liberalizacija tržišta usluga, novi portal za sva neporezna davanja
Mirovinski sustav - veće uplate u drugom stupu?
Mirovinska reforma koja će obuhvatiti poboljšanje učinkovitosti drugog stupa (razmišlja se o većim uplatama), ukidanje beneficiranog staža za neka zanimanja, pitanje ranijeg odlaska u mirovinu i većeg penaliziranja prijevremenih, EK traži da se izjednači dob za umirovljenje muškaraca i žena sa 67 godina već 2030., a ne kako je planirano 2038.
Državna i javna uprava - plaćanje prema učinku i otkazi onima koji ne zadovolje
Plaćanje prema učinku, platni razredi i nagrađivanje izvrsnih, a otkaz onima koji ne zadovolje, decentralizacija, novi Zakon o agencijama vezan uz spajanje i ukidanje nekih agencija u sustavu, Zakon o upravnoj inspekciji, projekt sustava upravljanja kvalitetom u javnoj upravi, e-poslovanje, e-pristojba, centar dijeljenih usluga
Pravosuđe - paket mjera za učinkovitije pravosuđe
Izmjene zakona o područjima i sjedištima sudova, Zakona o sudovima, Zakona o državnom odvjetništvu, Zakona o državnom sudbenom vijeću, Zakona o pravosudnoj akademiji, Zakona o trgovačkim društvima, Zakona o parničnom postupku, digitalizacija sustava
Obrazovanje - obvezna informatika i pilot projekt kurikularne reforme
Pilot-projekt kurikularne reforme u tri do pet posto škola, uvođenje obvezne informatike u pete i šeste razrede osnovnih škola, uspostava centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju, 30 posto veće plaće onima koji povlače novac iz EU fondova, zakoni o strukovnom obrazovanju i obrazovanju odraslih, racionalizacija mreže škola.
Međutim, na Vladine reforme ne gledaju svi blagonaklono. I dok oporba zamjera Plenkoviću da "puno obećava i priča", stručnjaci upozoravaju da nas uskoro čekaju promjene i da se reforme što hitnije trebaju početi provoditi.
"U ovih godinu dana pokazali su da nisu spremni ni sposobni napraviti nikakvu reformu, jer kada bi išli u dublje reforme zdravstva, uprave, mirovinskoga sustava, izgubili bismo velik dio tradicionalnih birača. Plenković puno obećava i puno priča, a još nisu ni nakon godinu dana našli savjetnike za otkup Ine", rekao je za Jutarnji SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić.
"Na Vladi je politički odabir hoće li doći do promjena da bi se osnažila ekonomija, ili će se reforme odgađati do neke druge vlade. Zbog izdataka za pojedine skupine, poput branitelja, napravljen je korak prema makroekonomskoj neravnoteži, a u 2017. nije napravljena niti jedna reforma, osim porezne koja je zapravo spremna dočekala ovu Vladu. U pravilu se reforme događaju u prvoj godini mandata s već pripremljenim projektima pa će 2018. biti više godina priprema za reforme, rekao je, pak, makroekonomski stručnjak Željko Lovrinčević.
On smatra i da je Vlada u priču s reformama trebala krenuti s manjim "zalogajima", a osvrnuo se i na to kako će uvođenje eura utjecati na provođenje reformi.
"Trebali su krenuti sami od sebe. Dobra bi bila poruka da su krenuli s manjim brojem ministarstava, a podloga za svaku reformu je trebao biti i teritorijalni preustroj. Vjerujem da će biti određenih promjena, ali više tehničke prirode, bez ozbiljnih zadiranja. Politika sada ima mogućnost da namjeru uvođenja eura koristi kao alibi za dubinske reforme, međutim, može biti i obratno, da samo verbalizira reforme i napravi manje tehničke promjene ne bi li dokazala da se kvalificira za početak uvođenja eura", zaključio je Lovrinčević.
