Potpredsjednik Vlade, Boris Milošević, posljednja dva mjeseca provodi na Baniji u razornim potresom razrušenim gradovima i selima. U intervjuu za Večernji list opisao je što točno radi tamo i kakav je dnevni ritam.
“Dan počinje u devet sjednicom Stožera gdje analiziramo što se napravilo prethodnog dana, koje su mjere donesene, je li se pojavio neki novi problem i planiramo na što ćemo staviti naglasak taj dan. Nakon sjednice nekad imamo medijske obaveze, nekad rješavamo konkretne probleme ili idemo na neki radni zadatak gdje želimo biti proaktivni, presresti problem prije nego što se pojavi. Ima tu i protokolarnih obveza jer nam često u posjet dolaze razne domaće i strane delegacije”, rekao je Milošević za Večernji list.
Istaknuo je da nastoji što je više moguće biti u izravnom kontaktu s ljudima, otići u zabačena sela, romska naselja te obići ove vrtače koje su sada novi veliki problem.
Sanacija Banije
Upitan postoji li hodogram kojim bi se mogao opisati ritam sanacije gradova i sela na Baniji, Milošević je odgovorio da trenutno ne postoji hodogram. "Još uvijek radimo dosta usporednih poslova – traje kontejnersko zbrinjavanje ljudi, osiguravanje toplih obroka za sve i te neke vrste prve pomoći. Dakle, krenuli smo u izgradnju kontejnerskih naselja koja će prvenstveno imati stambenu svrhu iako je lokalni plan da negdje imaju i poslovnu. Pa imamo rušenje, potom još uvijek imamo ove brze preglede statike koje želimo završiti do kraja mjeseca – da sve oštećene građevine imaju naljepnicu.
Na koncu tu je i procjena štete: u sljedećih mjesec dana trebamo procijeniti kolika je ukupna šteta koju je potres prouzročio kako bismo mogli podnijeti zahtjev Europskoj komisiji za fond solidarnosti da nam se odobre sredstva za obnove javnih zgrada. A ove druge, privatne i gospodarske, rješavat ćemo kroz druge izvore i fondove, na kraju i kroz državni proračun. A sad se pored svega pojavio i taj prirodni fenomen vrtača koje su, kad se potres dogodio, bile samo dvije, a sad ih je više od devedeset. Angažirali smo struku s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta da nam objasni zašto one nastaju i koje područje bi, ako bismo išli u obnovu kuća, bilo sigurno i što očekivati u budućnosti. Idućih dana očekuje nas i početak procesa podnošenja zahtjeva za obnovu što svi građani željno iščekuju. Tako da imamo još dosta izazova, koliko god problema riješimo, pojave se novi", rekao je.
Stalno se bori protiv predrasuda
Milošević je odgovorio i na pitanje zašto političku karijeru gradi kroz nacionalnu stranku koja nema veliki domet, umjesto da to radi kroz neku jaku "mainstream" stranku. Kaže da je razmišljao o tome i da je imao i nekih ponuda, no da su ga životne okolnosti vodile u manjinsku politiku te da je ušao preduboko u nju.
"Dakle, i prije nego što sam se počeo baviti politikom, bavio sam se problemima Srba povratnika i jednostavno ušao u šprancu u kojoj želim napraviti pomak. Vjerujem u to što radim. Mislim da bi mi bilo lakše u mainstream stranci nego u manjinskoj jer se stalno moram boriti protiv predrasuda. Ali cijeli se život borim protiv njih. S jedne strane, što god napravio, za desnicu sam četnik, ili bar ekstremni Srbin, pogotovo kad se još prezivaš Milošević. S druge strane, umjereni te ljudi gledaju kao profesionalnog Srbina.
Brojne mainstream stranke zalažu se za nacionalnu ravnopravnost, ali mi nismo dosegli tu razinu da te probleme možemo prepustiti samo njima. Kod Srba postoje specifični problemi – od jezika i pisma, pa do stambenog zbrinjavanja, elektrifikacije sela koje mainstream stranke percipiraju kao periferne probleme. I onda kad se dogodi situacija da to iskoči u mainstream, kao recimo sad situacija s Banijom, svi se čude kako su to sela bez struje ili kako žive u strašnim uvjetima", kazao je.
Borba za vlastita prava
Milošević je rekao da ga fascinira to jer je puno puta kao zastupnik ukazivao na takve probleme i nitko ga ne bi doživljavao, čak ni kada je dio vladajuće većine. No, dodaje, sad se svi bave time i pitaju ga jesu li mogli učiniti više.
"Čak i kad smo u vladajućoj koaliciji ne možemo učiniti više ako nemamo podršku drugih. Srbi imaju toliko problema i svi su zapravo prioritetni. Od egzistencijalnih problema do borbe za ostvarenje jezičnih prava. Mi se samo borimo za prava koja su već izglasana zakonima prije 20 godina dvotrećinskom većinom. Samo želimo da se to implementira. A ja opet racionalno shvaćam te stvari, da je to proces i da ne ide preko noći. I da ćirilicu treba u javnosti normalizirati, da to nije nikakvo agresorsko pismo, nego pismo kao i svako drugo i da Hrvatska neće ništa izgubiti ako implementira svoje vlastite zakone i ćirilica se pojavi na nekoj javnoj ploči. To ne treba demonizirati", smatra Milošević.
"To je samo politika mistificirala. Vjerujem da, kad bismo mi sutra postavili table gdje zakon nalaže, to bi preksutra možda bilo svjetsko čudo, ali nakon mjesec dana o tome nitko više ne bi govorio. A za godinu dana bi se svi čudili zašto je to uopće bio problem", dodao je.
