Hrvatska je na protjerivanje svog diplomata iz Srbije mogla reagirati samo recipročnom mjerom, poručio je u srijedu u Skoplju hrvatski predsjednik Zoran Milanović, dodavši kako odluka Beograda “nije produktivna”.
“Meni je žao zbog toga. Hrvatska je mogla reagirati samo recipročnom mjerom iste prirode, istog sadržaja prema srpskom diplomatu u Zagrebu", kazao je.
"Što je radio hrvatski diplomat? Pretpostavljam kao i svi hrvatski diplomati – svoj posao“, rekao je Milanović na zajedničkoj konferenciji za medije s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom i premijerom Albanije Edijem Ramom, premijerom Sjeverne Makedonije Dimitrom Kovačevskim i premijerom Crne Gore Milojkom Spajićem nakon sastanka u Skoplju. Riječ je o neformalnom sastanku šefova država i vlada članica NATO-a iz jugoistočne Europe sa Stoltenbergom.
Milanović je ocijenio kako protjerivanje hrvatskog diplomata “nije produktivna mjera”.
“Ne pridonosi očuvanju postojeće razine odnosa koja nije baš visoka, mogla bi biti viša”, kazao je Milanović.
Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova u utorak je recipročnim protjerivanjem Petra Novakovića, savjetnika u srbijanskom veleposlanstvu u Hrvatskoj, odgovorilo na protjerivanje hrvatskog diplomata iz Srbije. Ministarstvo vanjskih poslova Srbije (MSP) u ponedjeljak je nepoželjnom osobom proglasilo prvog tajnika hrvatskog veleposlanstva u Srbiji Hrvoja Šnajdera jer je "grubo izišao oz okvira diplomatskih normi", kako je priopćio srbijanski MSP, a provladini mediji u Srbiji navode da je protjeran zbog špijuniranja.
Milanović nije za sankcije: U Srbiji su stalno izbori, dobro je dok su izbori
Govoreći o tom diplomatskom incidentu, Milanović je ocijenio da to nije produktivna mjera budući da ne pridonosi jačanju niti očuvanju postojeće razine odnosa, koja i nije baš visoka.
"Ja sam nakon incidenta na sjeveru Kosova od prije mjesec i nešto dana bio dosta suzdržan u pogledu potrebe reakcije prema Beogradu, uvođenju sankcija, za što su se zalagali mnogi, jer sam smatrao, i dalje smatram, da su sankcije kao instrument vanjske politike u pravilu promašene. To nisam radio zato da bih abolirao Hrvatsku od bilo kakve odgovornosti za neko nedopušteno ponašanje, to sam napravio iz uvjerenja, bez da očekujem bilo kakvu protuuslugu. Ali da, slažem se s vama, u Srbiji su stalno izbori, dobro je dok su izbori", dodao je predsjednik Milanović odgovarajući na pitanje je li se to dogodilo zbog skorih izbora u Srbiji.
Stoltenberg: Nema izravne vojne prijetnje za NATO, ali postoje zabrinutosti
Stoltenberg je na konferenciji za medije kazao kako ne postoji izravna vojna prijetnja državama članicama NATO-a. No, zabrinutost izazivaju, kazao je glavni tajnik NATO-a, “secesionističke prijetnje u BiH”, napetosti na Kosovu i zamrznuti razgovori o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine, pri čemu je istaknuo da bi uspostava Zajednice srpskih općina mogla biti “važan korak naprijed”.
"Na zapadnom Balkanu stabilnost ovisi o tome da sve strane odaberu dijalog i diplomacije ispred konflikta i kaosa", kazao je Stoltenberg.
Milanović je podržao prijedlog albanskog premijera Edija Rame za uspostavom formata pod okriljem NATO-a koji bi obuhvaćao članice iz jugoistočne Europe i tri zemlje koje to nisu (Srbija, BiH i Kosovo). "To je na neki način korak dalje od Inicijative Brdo-Brijuni", kazao je Milanović.
Stoltenberg spomenutim samitom završava četverodnevnu turneju po državama jugoistočne Europe. U prijestolnicama Bosne i Hercegovine, Kosova, Srbije i Sjeverne Makedonije ranije je razgovarao s državnim vrhom tih zemalja.
POGLEDAJTE VIDEO Grlić Radman nakon protjerivanja diplomata iz Srbije: Odgovaramo recipročno. Protjerujemo i mi srpskog
