Hrvatski predsjednik Zoran Milanović potvrdio je kako će sudjelovanjem na srpanjskom summitu NATO-a u Vilniusu pokazati solidarnost, no da se Hrvatsku puno ne pita kakve će se tamo donijeti odluke, najavljujući da će se tek produžiti mandat glavnog tajnika.
"Idemo tamo biti solidarni, vjerojatno produžiti Stoltenbergov mandat još godinu dana jer postoji sto razloga da ostane što se Amerikanaca i Engleza tiče. Puno razloga što se nekih drugih tiče da ode, a meni je svejedno", rekao je Milanović u mjestu Donje Bare u BiH gdje je položio vijenac za poginule partizane u Drugom svjetskom ratu.
Na summit NATO saveza koji je najavljen za 11. i 12. srpnja u glavnom gradu Litve, Vilniusu trebali bi uz predsjednika Hrvatske, sudjelovati i ministri vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman, te obrane Mario Banožić.
'Nit' se mene išta pita, nit' Plenkovića'
Na novinarski upit što se promijenilo od prošle godine kada oni nisu htjeli sudjelovati, Milanović je odgovorio kako ne zna, navodeći da se Hrvatsku tamo neće pitati za donošenje važnih odluka.
"Znam iz protokola prošle godine nisu htjeli ići. Idu tamo na nekakvu večeru. Ali nit se njih išta pita, nit se mene išta pita, nit se Plenkovića išta pita", dodao je Milanović.
Na novinarski upit o padu mađarskoga helikoptera Milanović je naveo kako se najvjerojatnije radi o ljudskoj greški. Potvrdio je kako je o tome incidentu razgovarao s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i predsjednicom Katalinom Novák.
Na Tjentištuje bila skoro cijela Dalmacija
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović poklonio se na Sutjesci u BiH poginulim partizanima u Drugom svjetskom ratu uglavnom iz Dalmacije koje je nazvao "borcima za slobodu i borcima protiv nacizma i fašizma". Milanović je povodom Dana antifašističke borbe u Hrvatskoj u mjestu Donje Bare, a kasnije i na Tjentištu na planini Sutjesci, položio vijenac na spomen obilježjima poginulim partizanima koji su se našli u okruženju daleko brojnijih nacističkih snaga. Poginuo je veliki broj njih, preko 6000, a polovica su bili Dalmatinci.
"Ovdje je bila skoro cijela Dalmacija. Njih su Nijemci sve pobili kao da se radi o insektima", rekao je Milanović u izjavi za medije. Pri tome je naveo brojna mala mjesta iz Hrvatske iz kojih su došli partizanski borci.
'Danima odolijevali tada najmoćnijoj vojsci svijeta'
U mjestu Donjim Barama dalmatinski partizani su se utvrdili u ljeto 1943. godine kako bi napravili odstupnicu i sprječavali nacističke snage da sustignu Glavni štab kojega je predvodio Josip Broz Tito, te brojne ranjenike.
"To su bili borci za slobodu i borci protiv nacizma i fašizma. Oni su ovdje četiri dana držali položaje. Samo kad gledaš moralno, vojnički to je nevjerojatno", rekao je predsjednik. Dodao je kako su dalmatinski partizani danima odolijevali tada najmoćnijoj vojsci svijeta.
"Nije ovo preokrenulo tijek rata, niti su partizani bili takva sila, ali su nevjerojatnim moralom, snagom, upornošću, inteligencijom i ogromnim žrtvama pokazali da onaj tko se spreman tako žrtvovati ima velike šanse pobijediti", istaknuo je.
Naveo je i da su do kraja rata činili 'sjajne i neke loše stvari'. "Bilo je i ubojstava i ratnih zločina", rekao je predsjednik Milanović i dodao kako su kao postrojba IV. Splitske brigade kasnije sudjelovali u bitkama kojima su hrvatsku Istru vratili u granice Hrvatske.
