U Madridu traje dvodnevni summit NATO saveza s Ukrajinom kao glavnom temom, na kojem je sudjelovao i hrvatski predsjednik Zoran Milanović. S Milanovićem u Madridu nije se pojavio nitko od članova Vlade.
Podsjetimo, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg jučer je, na marginama summita izjavio kako je Turska pristala podržati nastojanja Finske i Švedske za pridruživanje NATO-u. "Sa zadovoljstvom mogu najaviti da sada imamo sporazum koji otvara put Finskoj i Švedskoj za pridruživanje NATO-u. Turska, Finska i Švedska potpisale su memorandum koji se odnosi na zabrinutosti Turske, uključujući izvoz oružja i borbu protiv terorizma", dodao je.
I Milanović je kazao kako Švedska i Finska trebaju dobiti pozivnicu.
'Finska i Švedska trebaju dobiti pozivnicu', rekao je na početku Milanović
“Finska i Švedska trebaju dobiti pozivnicu, vidjet ćemo što će biti s tim u drugom roku, pretpostavka je da će sve biti u redu, ali nikad se ne zna, ali to znate i bez mene”, rekao je Milanović na početku svoga obraćanja pa je nastavio odgovarati na pitanja.
“Ja sam više puta ponovio i u telefonskom razgovoru finskom predsjedniku - ovdje nema ničeg osobnog što se mene tiče - to su države koje ispunjavaju visoke kriterije, ovo što Turska traži od njih je dosta, ja sam tu principijelno više na švedskoj nego na turskoj strani, vidjet ćemo kako će se ta stvar razvijati dalje, hoće li biti neki monitoring, to je teško reći. Moj je prvi interes Hrvatska. Nema tu nikakvih tajni koje javnost ne bi smjela čuti. Ja sam govorio o problemi BiH, koja je sigurnosni problem i nešto što nam život u susjedstvu čini nestabilnim i lošim i što ugrožava barem pola milijuna državljana EU-a, što su Hrvati u BiH, i želim da se to riješi. Tko je čuo, čuo je i ja puno dalje od toga ne mogu”, rekao je Milanović.
'BiH je dobila prazna obećanja'
“Ovdje postoje dvije vrste ljudi, koji znaju jako malo ili nimalo. S tim ljudima zna se tko može raditi i tko koristi njihovo vrijeme već godinama da im približi problem s kojim Hrvatska živi i s kojim je suočena. Ti koji ne znaju ništa su manji problem, oni su većina, s njima se može raditi, pričati, odgovarati im na pitanja. Nekolicina je naprosto zatucana u svojim predrasudama i fiksovima koje će biti malo teže promijeniti, ali na tome treba raditi. A u nekim situacijama, kao što je bila ova 23. na sastanku Vijeća kad su Ukrajina i Moldova dobile status kandidata, a BiH čvrgu, to je situacija u kojoj država koristi pravo veta i dobili bi ga svi. Ovako je BiH dobila prazna obećanja”, rekao je Milanović.
“Da su drugi radili svoj posao, da su bili aktivni, ne agresivni, države bi se drugačije ponašale. Neke države su iscrpljene već i materijalno, zato što daju, daju i daju i očekuju da im se to nadoknadi. Neke države su primile stotine tisuća i milijune prognanika, Hrvatska nije. Hrvatskoj se u ovom slučaju geografija pokazala kao prednost. Možda zvuči cinično, ali nije”, rekao je Milanović.
Kritike na račun Vlade
“Srećom, nitko nije primijetio da nema tih dvorskih luda, ali ovdje treba netko biti na ovim sastancima, to ti je dužnost. Ne moraš biti u mom društvu, ali netko treba predstavljati Vladu. Tko će ići na njihove sastanke? Ambasador? A što ako ja kažem da ambasador treba meni? Vrlo neodgovorno, amaterski”, rekao je.
"Što se tiče hrvatskog sudjelovanja u bilo čemu, otom potom. Svaka čast i da se dogodilo da je napadnuta neka članica NATO-a, moje bi ponašanje bilo drukčije. Treba voditi računa o tome tko si , što si, koji su ti resursi i što stavljaš na kocku. Čak i samo kad govorim, prvo pitanje koje si postavim jest - kako to može škoditi mojoj zemlji, jer ja znam kako joj može pomoći".
Istaknuo je da “ne gaji iluzije da će američki predsjednik posvetiti pet minuta svog vremena” za priču o BiH.
'Osjećam se nelagodno kad moram razdvajati ljude'
"Hrvatska mora učiniti sve da informacije i činjenice trebaju biti dostupni svima. Tome služi država. Tuđe nećemo. Teritorij, sigurno ne. Rudna bogatstva, sigurno ne. Ono što želimo je temelj podijeljen po pravilima. Pravila ustanovljena u Daytonu. Moja je dužnost da na takvim stvarima inzistiram".
"Mi imamo hrvatsku diplomaciju čiji je zadatak da se svaki tjedan sjedne na briefing. Da se ljudima dosađuje. Iako će reći da je to primitivno, tako je zaustavljen rat. Mi imamo sustav zaštite manjina u Hrvatskoj. Oni koji je najmalobrojniji traže takvu zaštitu. Ako hoćeš birati s manjinskih lista, moraš biti pripadnik te manjine i tek onda možeš glasati za predstavnike tih naroda i za njenu kvotu u sabotu. Je li to primitivno? Za Hrvata glasaju ljudi koji nisu Hrvati. Imamo i situaciju da noć prije izbora, da bi mogli glasati za Hrvata, kao Hrvati deklariraju koji to nikad nisu bili. Je li to poštena igra?".
"Osjećam se nelagodno da moram razdvajati ljude prema tome jesu li Hrvati ili Srbi ili nešto drugo. Što će biti kada Hrvatima uzmu opet ono što im nemaju pravo oduzeti"?
'Na vama je u Srbiji da donesete svoje odluke'
Što se tiče Srbije, pozvao ju je da ponovno razmisli što želi. Želi li uopće u EU i treba li joj.
"To je sustav rezerviran za najbogatije. Na vama je u Srbiji da donesete vlastite odluke".
Osvrnuo se na stanje u Ukrajini
Milanović je na samom kraju podsjetio na to da je Rusija napala Ukrajinu, neovisno o tome koliko jaka bila poruka Finskoj i Švedskoj da se priključi savezu.
“Dnevno, ovisi koga slušate. Po nekima Ukrajina samo što nije pobijedila, a po drugima samo što se nije raspala, a svi su na strani Ukrajine. Ovo je konflikt koji prijeti svakim danom, sve više i više da se prelije”, rekao je Milanović.
