U prepunoj velikoj dvorani Novinarskog doma u Zagrebu u srijedu je predstavljena nova knjiga "Mika Špiljak - revolucionar i državnik", Hrvoja Klasića u izdanju Naklade Ljevak. Jedan od najistaknutijih hrvatskih povjesničara mlađe generacije piše o osnivanju Sisačkoga partizanskog odreda, odnosu prema poraženima u Zagrebu nakon oslobođenja 1945., odnosima Katoličke crkve i socijalističke Jugoslavije, odnosu Mike Špiljaka s Titom, Bakarićem i nizom uglednih svjetskih državnika 20. stoljeća, „aferi Đureković“ i ulozi Špiljaka u političkom usponu Franje Tuđmana krajem 1980-ih.
Prateći životni put i profesionalnu karijeru Mike Špiljaka autor u knjizi obrađuje neke od ključnih procesa i događaja hrvatske povijesti 20. stoljeća. Knjiga je pisana u obliku biografije, ali je ona i više od toga jer se ne bavi isključivo ulogom Špiljaka u određenim događajima nego analizira i objašnjava neke od najvažnijih fenomena i izazova koji su obilježili prošlo stoljeće.
Na promociji knjige uz autora su govorili povjesničar Tvrtko Jakovina i Mladen Pejnović koji je svojedobno radio sa Špiljakom, dok je raspravu moderirao novinar Boris Rašeta.
Foto: Pixsell
Foto: Pixsell
Jakovina je kazao kako se knjiga detaljnije bavi Špiljakovim dolaskom kod pape i odnosima Jugoslavije i Svete Stolice, Špiljakovim odlaskom u Sjedinjene Države i njegovim susretom s američkim predsjednikom Reaganom. Detaljnije je obrađena i epizoda s aferom "Gaži" i aferom "Đureković", kao i događaji u Sisku i oko Siska prije početka Drugog svjetskog rata.
"Bilo je hrabro i važno da se ova knjiga pojavi, otvoriti raspravu i moći raspravljati", kazao je Jakovina. Sam autor je kazao kako je već primio kritike i s ljevice i desnice o knjizi - i to prije nego što je knjiga izašla i prije nego što ju je itko od tih kritičara mogao pročitati.
Foto: Pixsell
Radni dan sa Špiljakom
Pejnović na pitanje kako je izgledao radni dan sa Špiljakom, odgovara kako je Mika Špiljak bio jako organiziran čovjek te kako su u pola sata prošli sve što su trebali raditi. "Nakon toga je on sređivao svoje projekte, točno je znao što hoće i predano je radio ostvarujući svoje ciljeve", kazao je Pejnović. Dodao je kako Špiljak često nije htio čitati obavještajne izvještaje te kako je bio nepovjerljiv prema izvješćima službi.
Autor knjige Klasić je kazao kako je, pišući ovu knjigu proučavao brojne arhivske dokumente. "Nisam vjerojatno vidio sve dokumente, ali sve one koja sam vidio, neovisno o tome išli Špiljaku u prilog ili ne, sam uvrstio u knjigu", kazao je Klasić.
Poseban pljesak zaradila je sestra Mike Špiljka, gospođa Anka Špiljak nakon što joj se Klasić zahvalio na pomoći i kazao kako bi svima zaželio da kao gospođa Špiljak u 91. godini voze auto na more.
Foto: Pixsell
Otvaranje dijaloga
"Pokušao sam otvoriti dijalog, što pokušavam čitavo vrijeme koje se bavim poviješću", kazao je Klasić i dodao kako stanje u kojem na jedno društvo i vrijeme gledamo kao isključivo negativno, a na drugo kao isključivo pozitivno nije dobro.
"Mika Špiljak nije bio demokratski izabrani političar i nije pripadao političkoj eliti izabranoj na izborima kakve danas imamo i priželjkujemo. Međutim, situacija u Jugoslaviji i Hrvatskoj pokazuju da političari koji nisu demokratski izabrani mogu poboljšati živote milijunima ljudi i mogu svoju državu učiniti važnim igračem na međunarodnoj pozornici, a da političari koji su demokratski izabrani mogu učiniti gorim živote milijuna ljudi i svoju državu učiniti potpuno nebitnom", kazao je Klasić.
Rekao je kako je Špiljak imao nešto što danas nedostaje brojnim političarima - ideju koju je pratio. "Mnogi se mogu ne slagati s tom idejom, ali danas većina političara nema ideju". Naglasio je kako su mnogi revolucionari postali političari, ali nitko nije otišao toliko visoko kao Špiljak.
O autoru
Hrvoje Klasić rođen je 1972. u Sisku. Godine 1997. diplomirao je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na istom je fakultetu magistrirao i doktorirao. Od 1995. zaposlen je kao profesor povijesti na sisačkoj gimnaziji, a od 2003. na Filozofskom fakultetu, Odsjeku za povijest. Dobitnik je Godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu za 2006. godinu. Iste godine dobio je i Godišnju nagradu grada Siska za knjigu Hrvatsko proljeće u Sisku. Suautor je dokumentarne serije Hrvatsko proljeće, nastale u produkciji Hrvatske radio-televizije. Godine 2012. objavio je značajnu i hvaljenu knjigu Jugoslavija i svijet 1968. u izdanju Naklade Ljevak, koja se našla u užem izboru za dvije nagrade (Kiklop i Jutarnji list). Početkom 2019. godine objavio je knjigu popularnih kolumni Bijelo na crno: lekcije iz prošlosti za budućnost s portala Net.hr. U svojim kratkim esejima vrlo elokventno, zanimljivo i argumentirano podsjeća javnost na važnost dijaloga i međusobnoga uvažavanja pišući protiv sprege politike i kriminala, obnavljanja fašističko-nacističkog svjetonazora, opstrukcije demokracije i lažiranja povijesnih činjenica. Dobitnik je nagrade „Svetozar Pribičević“ za unapređenje hrvatsko-srpskih odnosa za 2016. godinu.
