Stoga će ovih dana u javnu raspravu biti upućene izmjene sadašnjeg pravilnika jer isti više ne odražava najnovije spoznaje o bolestima krvnih žila i dijabetesu.
Liječnik dužan obavijestiti policiju
"Mijenjaju se samo kriteriji, a pritom su odluke bitno promijenjene za srčane bolesnike, a za vozače amatere s dijabetesom su malo fleksibilnije. Razumijem namjeru; stanovništvo je sve starije, dijabetičara je sve više, pa se htjelo olakšati situaciju", pojasnila je za Jutarnji listprim. dr. sc.Azra HuršidićRadulović, predsjednica Hrvatskog društva medicine rada.
No, pitanja su kako će se pratiti zdravstveno stanje vozača, njihova sposobnost za vožnju te tko će o tome obavještavati policiju. Dr. Huršidić Radulović ističe da je zakon po tom pitanju jasan.
"Ako se na liječničkom pregledu ili u tijeku liječenja utvrdi da vozač boluje od bolesti ili ima invalidnost zbog koje nije više sposoban sigurno upravljati vozilom, liječnik koji je obavio pregled ili je liječio vozača te izabrani liječnik dužan je upozoriti o tome bolesnika, ali i obavijestiti policijsku upravu ili postaju. Policija tada obavještava vozača da mora obaviti izvanredni pregled kod liječnika medicine rada koji se time bavi. Prije se znalo da će vozač kad-tad doći na pregled, makar sa 65 godina, ali kada nema dobne granice ove odredbe postaju puno važnije", istaknula je.
Što ako je vozačev tlak promjenjiv?
Novom direktivom bit će obuhvaćeno više od 20 kardiovaskularnih stanja kod kojih će vozačka dozvola moći biti izdana ili produljena pod uvjetom da je takvo stanje vozača djelotvorno liječeno i da je on pod redovitim zdravstvenim nadzorom te još desetak stanja u kojima se vozačke dozvole ne izdaju niti produljuju. Primjerice, za profesionalne vozače gornja granica sistoličkog tlaka koji se ne može regulirati lijekovima bit će 155, a dijastoličkog 95. Kod vozača-amatera te su granice 180/110 za tlak koji se ne može regulirati. Međutim, problem je, kaže prof. dr. sc. Hrvoje Pintarić, kardiolog u zagrebačkom KBC-u Sestara milosrdnica, što je takav tlak vrlo promjenjiv.
"Čovjek može uzimati lijekove uoči pregleda i imati tlak u dopuštenim granicama, a poslije može prestati uzimati terapiju. I nitko mu ne može uzeti dozvolu", kaže dr. Pintarić.
Što se tiče dijabetesa, kod ponavljajuće teške hipoglikemije u budnom stanju dozvola se ne izdaje i ne produljuje ako nisu prošla barem tri mjeseca od zadnje epizode. Osim toga, onaj tko uzima terapiju koja može izazvati hipoglikemiju mora dokazati da razumije rizik i da može kontrolirati stanje. U suprotnom, neće dobiti vozačku.
"Sinkopa najčešće utječe na sposobnost vozača"
Dijabetologinja dr. sc. Dragica Soldo Jureša sa Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac kaže kako te promjene potiču pacijente da brinu o zdravlju, a time i o sigurnosti u prometu.
"Svaki bi dijabetičar trebao prije vožnje izmjeriti šećer i vrijednost bi trebala biti oko 7. Ako je niža, treba uzeti bombon glukoze, pričekati pola sata da se vrijednosti poboljšaju, pa tek onda voziti. No, nisu svi tako odgovorni", kaže ona.
Slučaj pomorske nesreće koju je 2011. izazvao Tomislav Horvatinčić, a za koju je nedavno nepravomoćno oslobođen, pobudio je zanimanje za stanje privremenog gubitka svijesti, tzv. sinkope, koja mu je uzeta kao ključna olakotna okolnost. Prof. Pintarić ističe kako je u novom Pravilniku osjetljivo i pitanje tretiranja sinkopa.
"To je kratkotrajni gubitak svijesti do kojeg može doći zbog različitih razloga (srčanih, neuroloških, hipoglikemije). Black out je zdravstveni problem koji najviše utječe na sposobnost vozača, a najčešće onaj kardiološki uzrokovan. Prema Pravilniku, stanje aortne stenoze (suženja zaliska) kontraindikacija je za vožnju ako je u pitanju težak oblik ili ako su prisutne sinkope. No, ako sinkopa nema, osoba po Pravilniku može voziti", kaže prof. Pintarić ističući kako je to pitanje diskutabilno jer se stanje između dva pregleda lako može promijeniti, a i pitanje je koliko često će MUP tražiti preglede za takve pacijente.
