čvrsto povezani s domovinom /

Mesić i Josipović ih nisu posjećivali: Hrvati u Argentini ne zaboravljaju korijene, a 'dali' su i ministra

Image
Foto: Ured Predsjednice RH/www.predsjednica.hr

Posjeta hrvatskog predsjednika Argentini nije bilo od 1994., kada je tadašnji predsjednik Franjo Tuđman posjetio tu zemlju. Sve do dolaska Kolinde Grabar-Kitarović

12.3.2018.
11:00
Ured Predsjednice RH/www.predsjednica.hr
VOYO logo

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović doputovala je u nedjelju u Buenos Aires gdje je susretom s hrvatskom zajednicom počela svoju višednevnu južnoameričku turneju tijekom koje će osim Argentine posjetiti i Čile i Brazil, doznaje se iz Ureda predsjednice.

"Nadam se da će se mnogi od vas i vraćati u Hrvatsku, jer Hrvatskoj je potreban život. Nažalost, Hrvatska umire demografski i moramo učiniti puno toga kako bismo je oživjeli, a ponajviše unijeti duh optimizma, vjere u sebe, u svoj narod, u svoju domovinu, i u svoju budućnost", rekla je Grabar-Kitarović nakon što je sudjelovala na hodočašću hrvatske zajednice u Lujanu i sastala se s franjevcima iz Perua i časnim sestrama iz staračkog doma za Hrvate. Također se u obližnjem mjestu Cortinesu sastala s dijelom hrvatske zajednice koja tamo živi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Posjeta hrvatskog predsjednika Argentini nije bilo od 1994., kada je tadašnji predsjednik Franjo Tuđman posjetio tu zemlju. Njegovi nasljednici na Pantovčaku, Stjepan Mesić i Ivo Josipović nisu odlazili u tu zemlju.

Brojčano stanje Hrvata u Argentini 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nije moguće u potpunosti točno odrediti  koliko Hrvata i njihovih potomaka danas živi u Argentini, no najrealnija brojka ja oko 250 000 pripadnika te zajednice.

POGLEDAJTE JOŠ:

>> Predsjednica Grabar-Kitarović započela posjet Argentini i poručila: 'Hrvatska umire demografski'

Status Hrvata u Argentini

Hrvati koji imaju argentinsko državljanstvo imaju ista prava i obveze tj. ravnopravni su građani Argentine. Ne postoji vremensko ograničenje boravka u Argentini za dobivanje državljanstva. Što znači da prilikom dolaska u Argentinu može se podnijeti zahtjev za primitak u argentinsko državljanstvo. Argentina dozvoljava dvojno državljanstvo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Danas u Argentini ima Hrvata na vrlo važnim društvenim položajima. Važno je spomenuti da hrvatski potomci još uvijek nisu toliko asimilirani kao u ostalim zemljama Latinske Amerike, i postoji još vrlo visoka svijest o pripadnosti hrvatskom narodu. Hrvatski doseljenici i njihovi potomci u velikoj su mjeri pridonijeli  razvoju ove zemlje u kojoj uživaju ugled poštene i vrijedne zajednice glede čega su, bilo kao pojedinci bilo kao zajednica, dobili brojna priznanja od argentinskih državnih tijela.

Hrvatske udruge i katoličke misije

Aktivna su brojna amaterska kulturno-umjetnička društva kako u Buenos Airesu, tako i u ostalim gradovima. Posebno su brojne folklorne grupe. Najveći broj hrvatskih klubova nalazi se na području Buenos Airesa, a djeluju također u još 23 argentinska grada. U Buenos Airesu nalazi se sjedište Duhovnog ravnateljstva hrvatske katoličke zajednice u Argentini.Danas status središta kulturnih događanja i dalje ima katoličko središte “Sv. Leopold Mandić” i “Sv. Nikola Tavelić” u Buenos Airesu. U Buenos Airesu  i okolici djeluje već preko 30 godina „Hrvatski Caritas Kardinal Stepinac“, dobrotvorno društvo koje pomaže useljenike i njihove potomke koji su siromašni ili su ostali sami.

Hrvatska nastava

Hrvatsku nastavu za oko 110 učenika, djecu trećeg naraštaja hrvatskih iseljenika, u Buenos Airesu izvodi jedna učiteljica na dva nastavna mjesta i to pri Centro Juvenil Argentino-Croata i Circulo Croata koje su u nadležnosti MZOŠ RH. Pri katoličkim centrima sv. Leopold Mandić i sv. Nikola Tavelić kao i u gradu Rosariu i Cordobi djeluju dopunske škole hrvatskog jezika. Učenje hrvatskog jezika organizira se povremeno i u hrvatskim klubovima u Buenos Airesu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izdavaštvo i mediji

Što se tiče izdavačke djelatnosti, Hrvati su odmah po dolasku u ovu zemlju razvili dosta veliku izdavačku djelatnost koja se tijekom vremena polako počela smanjivati najviše zbog činjenice da je početkom pedesetih godina prošlog stoljeća prestalo značajnije useljavanje Hrvata u ovu zemlju. Tim više vrijedno je istaknuti izlaženje časopisa „Studia Croatica“ koji neprekidno preko četiri desetljeća izlazi u Buenos Airesu i koji primaju brojne kulturne institucije u cijelom svijetu. „Studia Croatica“ danas ima najveći hrvatski web site na španjolskom jeziku. Povremeno u Boenos Airesu u manjim nakladama izlaze i časopisi „Tjednik“  i „El Croata Errante“. Postoji i radio emisija na hrvatskom i španjolskom jeziku koja se svake nedjelje emitira iz studija u Buenos Airesu.

Hrvati iz Argentine 'dali' i ministra

Davor Ivo Stier, bivši ministar vanjskih poslova u Vladi RH, diplomat, političar i zastupnik u Europskom parlamentu rođen je u Buenos Airesu u Argentini. Živio je u četvrti Flores koju uglavnom nastanjuje srednji stalež. Zanimljivo je da je i papa Franjo iz iste četvrti. U Hrvatsku, Stier je prvi put došao 1990. godine u sklopu programa Hrvatske matice iseljenika, a drugi put dolazi tri tjedna prije pada Vukovara kao novinar argentinskog lista El Cronista i Radio America. U Argentinu se vraća u veljači 1992. godine, gdje je diplomirao politologiju i međunarodne odnose na Katoličkom sveučilištu u Buenos Airesu, te kasnije i novinarstvo.Stier se u Hrvatsku ponovno vratio 1996. godine na poziv Ministarstva vanjskih poslova, nakon čega je radio u hrvatskim veleposlanstvima u Washingtonu i Bruxellesu, a do 2009. godine bio je savjetnik predsjednika vlade Ive Sanadera za vanjsku politiku. Nakon toga, obnašao je razne dužnosti. U HDZ-u obnaša dužnost političkog tajnika te stranke.

U članku su korišteni podaci Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH

Tekst se nastavlja ispod oglasa
FNC 20 PROPUŠTENE
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo