Božićnicu očekuje 72 posto ispitanika i to u prosječnom iznosu od 2324 kune. Rezultat je to tradicionalnog istraživanja portala MojPosao, koje je ove godine provedeno na 400 ispitanika.
Nešto je to manje u odnosu na prošlu godinu, kada je božićnicu očekivalo 74 posto ispitanika, a na kraju ju je dobilo njih 68 posto, što donekle objašnjava ovogodišnji pesimizam.
"Božićnica, odnosno dobivanje iste, lijepo ocrtava gospodarsku situaciju na tržištu. U vremenima krize od 2010. do 2013. ispitanici su božićnicu dobivali u manjoj mjeri, pa ju nisu niti očekivali. U tim kriznim vremenima, očekivanja su čak i bila niža od realne situacije, odnosno manje ispitanika je božićnicu očekivalo, nego su je i dobivali. Kako su se vremena mijenjala i situacija poboljšavala, božićnice su počele biti češća beneficija i očekivanja ispitanika su rasla pa je više ispitanika božićnicu očekivalo nego su je stvarno i dobili. U posljednje vrijeme jedini izuzetak je bio 2021. godine kada je božićnicu očekivalo 59 posto ispitanika, a dobilo ju na kraju visokih 72 posto. Razlog tomu je što je većina građana očekivala veću krizu uzrokovanu pandemijom nego što je na kraju i bila", pojašnjava za Net.hr Antonija Bušić Crnković, senior istraživačica portala MojPosao.
Božićnicu u najvećoj mjeri očekuju zaposlenici hrvatskih institucija (91 posto) te zaposlenici državnih tvrtki (85 posto), a u najmanjoj mjeri zaposlenici privatnih tvrtki u domaćem vlasništvu (70 posto). Tri četvrtine (76 posto) ispitanika zaposlenih u stranim privatnim kompanijama očekuje božićnicu.
Božićnica u posljednjih sedam godina narasla za 1000 kuna
Politika tvrtke i loši poslovni rezultati također su razlog zbog kojeg su ovogodišnja očekivanja ispitanika nešto niža, ali oni koji se božićnici nadaju očekuju i da će ona biti 12 posto viša - 2324 kune u prosjeku - nego što je bila prošle godine (2066 kuna u prosjeku).
"U prosjeku ispitanici očekuju 15 posto veći iznos božićnice nego ju stvarno dobiju. Ipak, i taj iznos raste kroz godine; primjerice 2014. godine iznos dobivene božićnice bio je u prosjeku 1000 kuna, dok su ispitanici prošle godine dobili 2.066 kuna, što je dvostruko više. Naravno, ne treba smetnuti s uma kako Vlada, mjerama neoporezivih dodataka, podržava ovakav oblik nagrađivanja zaposlenika. Samo za usporedbu, prosječne mjesečne plaće u tom periodu narasle su za od prilike 20 posto, tako da Vlada određenim mjerama pokušava olakšavati tvrtkama da svoje zaposlenike financijski nagrade, a bez da diraju u poreznu politiku plaća", pojašnjava Bušić Crnković.
Božićnica – pravo radnika ili dobra volja poslodavca?
Otprilike polovica ispitanika (47 posto) smatra da je isplata božićnice stvar dobre volje poslodavca, s čime se ne slaže 53 posto ispitanika koji vjeruju kako svaki radnik ima pravo na božićnicu i koji zamjeraju poslodavcu ukoliko je ne isplati.
"Kao i sa dobivanjem božićnice, je li to pravo radnika ili stvar dobre volje poslodavca mišljenja zaposlenika se mijenjaju kroz vrijeme i u ovisnosti su o gospodarskoj situaciji. U vremenima prije gospodarske krize 2011. godine više od polovice ispitanika (60 posto) smatralo je kako je božićnica pravo radnika. Međutim, kada je kriza došla, zaposlenici su brzo i bolno postali svjesni kako to nema veze s nečijom pravima već dobrom voljom. Odnosno, u vremenima krize kada je profit tvrtki padao padale su i mogućnosti tvrtki za isplatu božićnice. Zanimljivo je kako se nakon prolaska krize takvo mišljenje ispitanika nije zadržalo već raste postotak onih koji smatraju kako se tu radi o njihovim pravima. Ipak, treba napomenuti da se taj postotak nije vratio na razine prije krize, već je na stabilnih 50-ak posto", kaže Bušić Crnković.
Dar za dijete u svakoj trećoj tvrtki
U prošlogodišnjem istraživanju 38 posto ispitanika je potvrdilo da su tvrtke dijelile dar za djecu, najviše u velikim i srednjim tvrtkama te prvenstveno u hrvatskim institucijama i tvrtkama u državnom vlasništvu.
Prosječan iznos dara za dijete prošle je godine iznosio od 500 do 750 kuna- u toj vrijednosti poklon za dijete dobilo je 50 posto ispitanika (od onih koji su takav poklon primili). Manje od polovice ispitanika (44 posto) koji su dobili poklon, dobili su poklon u vrijednosti manjoj od 500 kuna.
Božićnica bi trebala iznositi 2798 kuna
Kada su u pitanju očekivanja, velika većina ispitanika (92 posto) izjavila je da kao božićnicu priželjkuje novčanu nagradu. Svega jedan posto ispitanih odabrali bi poklon paket, tri posto bon za kupovinu proizvoda te tri posto zahvalu i poštovanje nadređenih.
Na pitanje, koliko bi trebala iznositi zadovoljavajuća božićnica u obliku novčane nagrade, ispitanici smatraju da u pitanju trebao biti iznos od 2798 kuna (20 posto više od očekivane ovogodišnje božićnice).
Božićnica se koristi za podmirenje osnovnih životnih troškova
Ovakva očekivanja ne čude kada se uzme u obzir podatak da većina ispitanika (47 posto) božićnicu namjerava iskoristiti za podmirenje osnovnih životnih troškova. Njih 22 posto kaže da bi novcem od božićnice kupili darove dok bi 10 posto ispitanika taj novac upotrijebili za zatvaranje (dijela) dugovanja ili - također deset posto - za štednju ili kako bi si nešto priuštili.
"Bez obzira na gospodarsku situaciju i iznos božićnice, gotovo polovica ispitanika taj iznos koristi za podmirenje osnovnih životnih troškova. U godinama nakon krize božićnicu je za podmirenje dugovanja koristilo 15-20 posto ispitanika, dok je u posljednjih pet-šest godina taj postotak pao na 10 posto i tu se zadržao", kaže Bušić Crnković.
