Maroje Mrduljaš i Pero Vuković, arhitekti vizionari, autori studije "Donji grad-već sutra" gostovali su u RTL Direktu gdje su odgovarali na pitanje tko je odgovoran za izgubljene dvije godine koliko je prošlo od zagrebačkog potresa.
Arhitekti su rekli kako je evidentno da sustav ne funkcionira. Dodali su tu i manjkav zakonodavni okvir, institucije, izgubljene građane, ali i projektante koji se ne snalaze svemu tome.
"Prilika je bila prije potresa, a potres je bio alibi da se napravi nešto novo, da gledamo strane primjere", govori Vuković.
Što treba učiniti?
Mrduljaš dodaje kako natječaji jesu morali biti transparenti i temeljiti, ali to nije dovoljno dobar razlog za nedostatak obnove. Niti potres u Petrinji, dodaje, ne spada u tu skupinu.
Upitani što treba napraviti da obnova krene, Mrduljaš kaže da se treba riješiti tehničko i administrativno pitanje kako voditi proces. "Hoćemo priliku ne da popravimo staro nego napravimo novo. Kako to najpraktičnije učiniti? Pogledajmo gdje se radovi odvijaju sada, na praznim parcelama i malim objektima. Kroz pojedinačne intervencije možemo transformirati grad u cjelini", tvrdi.
U svojoj studiji su objasnili kako bi izgledala obnova u praksi.
"Prvi korak - imamo dvije parcele, blok između Klaićeve i Prilaza Đure Deželića. Imamo dvije substandardne zgrade, napravimo ih i napravimo dvije nove zgrade. Povežemo ih, napravimo prekrasno dvorište unutra, u te zgrade ubacimo sadržaje fakulteta. Imamo krasne nove stanove, botanički vrt na vrhu i imamo osvježen centar grada", navodi Mrduljaš.
'Plan nije utopijski'
Upitani i o navodima iz studije da se derutne, nefunkcionalne zgrade mijenjaju suvremenom arhitekturom s naprednim ekološkim rješenjima sadržajem od javnog interesa pa pojašnjavaju da je najkraće rečeno kako prizemlje recimo ne može biti garaža.
"Mora postojati javni prostor koji spaja ulicu, unutrašnjost bloka, u parkove gdje vi ne možete doći jer je netko postavio ključ. Prizemlje je javno. Ako smo mu uzeli prizemlje, onda dajmo investitoru jedan kat gore. Ne možemo dopustiti da se zgrade grade kao prije sto godina", ističe.
Kažu kako plan ne djeluje utopijski jer je svima cilj pozitivno djelovati pa će se i stanari i sustanari složiti. "Trebamo se postaviti na pozitivan način, postoje zakonodavne procedure i drugi mehanizmi koji mogu natjerati ljude da se slože i da obnovimo Zagreb", tvrdi Vuković.
Svoj plan predstavili su vladi, gradu, fondu, a kažu optimistični su. "U jednom momentu mi se učinilo da smo izgubili svaku nadu, ali mi se čini da evo idu negdje, optimisti smo", navodi Mrduljaš.
Vuković se nada da na iduću obljetnicu od potresa nećemo govoriti o neobnovljenom Zagrebu, a tvrdi i kako sve ide u tom smjeru da nećemo. "Mi arhitekti po prirodi moramo biti optimisti i truditi se", zaključuje.
