U blagdanskim gozbama treba uživati, ali ne smijemo zaboraviti poraznu statistiku - samo u Hrvatskoj godišnje bacimo više od 200 tisuća tona hrane, a mnogi oko nas su gladni. Čak polovica se odnosi na kućanstva, javlja Danas.hr,
Vječita pitanja za vrijeme blagdana su hoće li biti dovoljno purice, francuske salate i kolača na stolu. Toliko se toga baca, a što sve možemo napraviti umjesto da završi u kanti za smeće.
"Kod nas se uvijek nešto na ho-ruk radi. Dođeš doma pa napraviš nešto na brzinu, uvijek toga bude previše pa se ne pojede, baca se", rekao je kuhar Mark Coha, a njegov kolega Ivan Poduje je objasnio da se na primjer meso škampa iskoristi, a ljuska se treba ostaviti za riblji temeljac.
Ministarstvo gospodarstva izvijestilo je kako godišnje bacimo 216 tisuća tona hrane, što je 53,6 kilograma po osobi.
Najviše se baca u Istri, Primorju i Gorskom Kotaru, oko 61 kg po stanovniku. U Dalmaciji se baca oko 57 kg po stanovniku, a u Lici i Banovini oko 53 kilograma. U Zagrebu s okolicom 52 kilograma, a u Slavoniji 51 kg po stanovniku.
Potrebno je planirati
"Na žalost i ja nekad nešto moram baciti jer se ne pojede", rekla je Lidija i dodala da nastoji što manje bacati. Ida je rekla da razmišlja o tome i nastoji imati što manje otpada. "Pa nećete sad skuhati za desetoro ljudi ako vas je četvero", rekao je Željko i dodao kako treba planirati.
Planiranje je baš sada potrebno kada su povećana potrošnja i bacanje izraženiji nego obično. Marina Matijević zna kako iskoristiti svaki komadić hrane. Posvetila se tome na društvenim mrežama.
"Što se tiče svih namirnica dobra većina se može baš onako do kraja iskoristiti i trebali bi to činiti. I ako imamo neku namirnicu koja se baš ne može do kraja iskoristiti pogledajte ako nešto može ostati za neki temeljac", rekla je Marina.
Za manje otpada treba pratiti neke jednostavne savjete. Od nekih starih možemo napraviti neka nova jela, višak hrane zamrznuti i kupovati onoliko hrane koliko nam doista treba.
