S jučerašnjim danom je završio moratorij na ovrhe. "Znate da je pandemija imala reprekusije na gospodarsku situaciju i Vladi je prioritetni cilj uz očuvanje zdravlja života bila očuvanje gospodarstva i radnih mjesta. Donijeli smo odgode i otpise poreznih davanja, izravna plaćanja plaća i davanja za 600 tisuća zaposlenika. Nakon njenog isteka nakon tri mjeseca su ostala u turizmu, transportu...", rekao je ministar financija.
"Na poreznom dijelu smo od ukupnih zahtjeva za odgodama, dvije i pol milijarde kuna je završilo kao potpuni otpis. Što se tiče mjere moratorija na ovrhe, prvo smo ga donijeli na tri mjeseca, pa zatim na još tri i za vrijeme moratorija nije bilo zateznih kamata. Podaci o zaposlenima i nezaposlenima pokazuju da smo uspjeli u mjerama i da smo na vrijeme reagirali", rekao je Marić.
Problem nije počeo s pandemijom
Naglasio je da problem ovršenih građana nije počeo s pandemijom, te je podsjetio na vladinu mjeru deblokiranja onih ovršenika koji su bili blokirani zbog dugovanja prema državi s dugom do 10.000 kuna, čime je deblokirano biše od šest tisuća ljudi.
Trećina duga je prema financijskim instituacijama, zatim prema agencijama za otkup potraživanja, 20 posto je dug prema državi, središnjoj i lokalnoj, a zatim slijede dugovi za režije, HRT, telekomi...
Režije su, međutim, naglasio je Marić, ukupni dug 1,6 posto, a najveći je broj ovršenih od strane telekomunikacijskih kompanija.
"Cilj naših aktivnosti je kako prevenirati gomilanje tih obveza", kazao je Marić na konferencijij za novinare.
Za vrijeme moratorija zaprimljeno je 210.000 zahtjeva za ovrhe na Fini, te još oko 170.000 preko javnobilježničkih ureda, rekao je Marić i kazao da je u istom razdoblju prošle godine, kada nije bilo Covida, bilo ukupno 410.000 zahtjeva za ovrhe.
Spriječiti "ovršni val"
Ministar uprave i pravosuđa, Ivan Malenica kazao je da su aktivnosti Vlade bile usmjerene na to da se spriječi tzv. "ovršni val", te da se izmjenama Ovršnog zakona poboljša status dužnika, ali i vjerovnika. Izmjene i dopune tog zakona su krenule u proceduru, rekao je na konferenciji za novinare, a cilj mu je da ga se učini bržim, ali i jeftinijim za same dužnike.
Malenica je istaknuo da je važna novina smanjivanje troškova cijelog postupka, od 400 do 600 kuna, a i pravilnikom će se utjecati na troškove javnih bilježnika.
Prema izmjenama neće biti moguće deložacije od 1. studenog do 1. travnja.
Inače, da bi se izbjegao udar naplata, one će se 19. listopada obavljati za zahtjeve zaprimljene do 30. lipnja, 20. studenog zahtjeve zaprimljene do 31. kolovoza, a 20. siječnja na naplatu će doći zahtjevi zaprimljeni do 18. listopada.
