"Štete od Domovinskog rata pa sve do onih od potresa na području Banovine penju se do 60 milijardi dolara i to prema konzervativnoj procjeni. No tu nije procijenjen veliki dio individualne štete, kao i izgubljena dobit ljudi. Takvu štetu nije doživjela niti jedna druga regija u Hrvatskoj“, rekao je to u srijedu prof. Vladimir Čavrak s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu na predstavljanju knjige "Društvena i gospodarska revitalizacija Siska i Banije/Banovine".
Zajedno s prof. Tomislavom Gelom (Ekonomski fakultet u Zagrebu), prof. Ivom Grgićem (Agronomski fakultet u Zagrebu), prof. Sanjom Lončar (Filozofski fakultet u Zagrebu) te prof. Anom Opačić (Pravni fakultet) objavio je knjigu za čija su poglavlja recenzenti naveli da su "mala remek-djela" koja daju svojevrsnu inventuru gospodarstva, poljoprivrede, kulturne baštine, društva i drugih aspekata života te regije, kao i pogled što dalje i kako, ne samo obnoviti, nego i revitalizirati Banovinu, odnosno vratiti u nju život.
Suautorica prof. Ana Opačić rekla je kako su osjetili svoju akademsku odgovornost da dokumentiraju povijesni trenutak Banije. Opustošena je to regija koja se još od rata nije uzdigla te se naovamo neprestano prazni.
Prof. Čavrak ističe što je to što stanovnicima treba ponajprije da ostanu u kraju.
"Ljudi ni na jednom prostoru ne mogu ostati ako nemaju kvalitetna radna mjesta i dok god se u Banovini ne bude otvaralo 1500 radnih mjesta na godinu, dotle mladi ljudi nemaju nikakva razloga tamo biti. Otamo je zadnjih deset godina otišlo između 7000 i 8000 tisuća mladih. Nadalje, zadnjih 20 godina otamo je otišlo 24.000 radno sposobnih ljudi u ostatak Hrvatske. Zašto? Jasno je", rekao je prof. Čavrak.
Svake godine 700 novih mladih bez posla
Navodi kako je prema popisu stanovništva iz 2021. na Banovini bilo 15.000 stanovnika od 14 do 24 godina starosti. To su mladi koji će narednih 10 godina ući u radnu dob. "Svake godine u radnu dob ulazi 1500 mladih, a gospodarstvo na tom području posljednjih pet godina zaposli između 500 i 600 novih radnika svake godine. Računica je jasna, godišnje od 700 do 800 mladih nema radnih mjesta. Zašto bi tamo ostali?", pita prof. Čavrak.
Kaže kako je to regija, koja je povijesno jako puno dala, a da stanovnici imaju osjećaj da nisu zaslužili što im se događa.
Kada se pita prof. Ivu Grgića, koji je ujedno i utemeljitelj Hrvatskog agroekonomskog društva te član akademije poljoprivrednih znanosti Hrvatske, što se može odmah napraviti kako bi se tom kraju pomoglo u agrarnom dijelu, o čemu je on i pisao u knjizi, kaže da bi to bilo ulaganje u govedarstvo pašnog tipa.
"I to po modelu krava-tele pri čemu bi se riješio veliki problem ljudi koji se tamo nalaze, a nemaju dovoljno intenzivne proizvodnje. Drugo - osobno bih se opredijelio na rješavanje problema zemljišta. Na Baniji postoje ogromna zemljišta, a od 1. siječnja, svi koji nemaju valjane ugovore o zakupu, a takvih je na Baniji mnogo, dolaze pod upitnik po pitanju uporabe tog zemljišta, odnosno povlačenje potpora. Pod hitno se mora donijeti uredba za takva područja kako bi vrijedile potvrde koje bi izdavala lokalna samouprava, a onda u roku od tri godine riješiti vlasništvo nad zemljištem", rekao je prof. Grgić.
Jedan od recenzenata, prof. Nino Žganec s Pravnog fakulteta, priznaje da je očekivao da će knjiga biti stručni tekst, relativno lako prohodan.
"Ali kad sam počeo čitati, vidio sam da je to punokrvni znanstveni tekst sastavljen od niza relevantnih poglavlja i aspekata. Obuhvatili su gospodarstvo, kulturnu baštinu, socijalnu politiku, energetiku, lokalni i regionalni razvoj… Uživao sam u tekstu, pročitao ga u jednom danu. Dali su vrijedno znanstveno stajalište, ali tu se ne zaustavljaju, to nije još jedan doprinos znanstvenoj elaboraciji, ide se korak dalje i predlažu se načela za revitalizaciju, rekao je Žganec.
Nastavio je da se obnova često zaustavlja na fizičkoj obnovi zgrada i infrastrukture, a da se malo govori o socijalno rekonstrukciji zajednice. "Kod revitalizacije bitna je kvaliteta života i to se ne može riješiti samo ekonomskim parametrima i infrastrukturnom obnovom", rekao je te upravo on kao recenzent ustvrdio da su poglavlja knjige mini remekdjela.
Začarani krug Banovine
Komentirajući svako pojedino poglavlje ovih autora, osvrnuo se na prof. Anu Opačić koja je pisala o "začaranom krugu socijalne deprivacije".
"Ona sagledava iz široke perspektive što se u tom kotlu događa, zašto je to područje desetljećima u krugu deprivacije", rekao je Žganec. Za kulturnu baštinu rekao je da je važna za očuvanje identiteta, ali da može biti i poluga razvoja i zaključio: "Ovo je prilično sveobuhvatno djelo, vrijedan doprinos sustavne revitalizacije područja. Autori se nisu dali obeshrabriti jer su ostavljeni u vakuumu i napravili su posao koji se nikoga nije ticao. Čvrsto vjerujem da će donositelji odluka zaviriti i da neće ostati nezainteresirani."
Prof. Lari Hadelan s Agronomskog fakulteta u Zagrebu istaknuo da je u početku osjetio nelagodu kad su ga pozvali da i on recenzira knjigu.
"I to zato što sam znao pozadinu– da je grupa entuzijasta altruista odlučila pomoći (Banovini op.a), bez financijske naravi, pa sam dvojio: 'Što ako djelo ne bude kvalitetno, pa ću tekst morati odbiti?' Strahovi su se rasplinuli kada sam vidio rukopis. Sva poglavlja imaju detaljan pregled, autori su dali uvid u inventarizaciju društva, gospodarstva ekonomije…", rekao je Hadelan.
Nastavio je da je to materijal koji se lako čita i koji daje strateške smjernice, da pritom nudi nekoliko pravaca te da je to zapravo znanstveni, stručni i razvojni dokument te da se nada da će to biti i korisno štivo za potencijalne investitore u tom kraju.
'Vlada ni odgovorila na molbu'
Dodao je i primjedbu da djelu fali možda "operativni dio". Odgovorio je prof. Čavrak rekavši da knjiga zaista ima hendikep jer su zamolili Vladu i tražili odobrenje da se kao dodatak knjizi objavi katalog s 80 mjera i 120 projekata za revitalizaciju koji je izdan pod nazivom "Program društvene i gospodarske revitalizacije područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom".
Riječ je, naime, o dokumentu na kojem je radilo sedam znanstvenika s četiri fakulteta odmah nakon potresa, dan je Vladi, ali ona nikad nije odgovorila na prijedlog znanstvenika koji su tim dokumentom htjeli dati svoj doprinos bržoj obnovi kraja nakon potresa.
Odgovor Vlade niti jednog ministarstva, istaknuo je prof. Čavrak, nisu dobili ni za objavljivanje u knjizi.
Prof. Ana Opačić rekla je da je zajednička suradnja autora počela zbog kriznih okolnosti na koje je trebalo dati odgovor. "Odlučili smo se za knjigu pozivajući se na akademsku odgovornost da dokumentiramo povijesni trenutak. Naše međusobne mailove prekrit će prašina, ostat će knjiga. Ona nas treba potaknuti da se pozabavimo regionalnom nejednakosti koja bode u oči", rekla je u sijedu prof. Ana Opačić. Njena tema u knjizi su deprivacija društva tog kraja.
'Bez profita'
Suautorica knjige prof. Sanja Lončar istaknula je da su znanstvenici i dalje na raspolaganju kako bi pomogli u obnovi, dok je prof. Grgić, koji je pokrio tematiku poljoprivrede istaknuo: "Mi smo se našli raditi što znamo, bez profita i emocija. Dati viziju prostora koji sam toliko zavolio, i da sam nešto ovakvo napisao o Bosanskoj Posavini, odakle sam porijeklom, u najmanju ruku bih u rodnom kraju dobio jedan sokak. Ovako sam dobio divne ljude za prijatelje."
Inače, naslovnu fotografiju knjige napravio je fotograf Damir Hoyka koji je ustupio fotografiju snimljenu u središtu Petrinje dok su potresi još trajali. Na njoj se jedva vide obrisi ruševina zgrada. u prvom planu su cigle naslaganu u kulu i dvije dječje ruke na kuli.
"Fotografija je nastala u sklopu projekta Savez društava 'Naša djeca' Hrvatske pod nazivom 'Neka rane ostanu samo ožiljci'. Poanta je bila vratiti nadu na predjele pogođene potresom. Tri sam faze projekta osmislio, ovo je jedna od njih, a ideja je bila da ni jedna nevolja nije trajna, svaka ima kraj. Iz pepela i ruševina izvukli smo cigle s glavnog petrinjskog trga, uz pomoć sisačkih vatrogasaca ispilili smo cigle, postavili da budu u obliku jedne od sedam kula na grbu same županije", rekao je Hoyka.
Pitali smo ga kako on vidi Banovinu u budućnosti. "Kao mjesto s velikim bazenima za djecu, super dvoranama, kulturnim manifestacijama koje će zanimati djecu i to će biti sretna priča", rekao je Hoyka.
Inače, sama knjiga bit će dostupna i u online verziji i potpuno besplatna.
