Računica HDZ-ova glavnog tajnika Gordana Jandrokovića, da je za pobjedu na predsjedničkim izborima potrebno 1.050.000 glasova, prihvatio je i stožer Zorana Milanovića. No, jedan od autora ustava i Predstojnik Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, Branko Smerdel, smatra da bi to moglo dovesti do pogrešnog zaključka i pogrešne interpretacije Ustava. Ističe kako je pobjednik izbora u drugom krugu izbora osoba koja dobije više glasova.
Logika drugog kruga
"To je logika drugog kruga, a ne natpolovična većina. Ako nas u drugom krugu izađe šestero na izbore, pobjeđuje onaj tko dobije četiri glasa. Od kada je nastala takozvana balotaža u Francuskoj, to je smisao drugog kruga. Ako bi se dogodilo da dvoje kandidata koji se natječu u drugom krugu dobiju isti broj glasova, izbori bi se morali ponoviti. Išlo bi sve ispočetka uključujući prikupljanje potpisa. U nedjelju ćemo imati rezultat izbora, osim ako bi se dogodila nevjerojatna stvar da kandidati dobiju isti broj glasova", upozorava Smerdel i dodaje kako je svejedno kolika će biti izlaznost.
Upozorio je i na situaciju s prošlih predsjedničkih izbora, kada je tadašnja savjetnica Ive Josipovića, Sandra Petrović Jakovina, posumnjala u rezultate izbora. Tada je, podsjeća Jutarnji, rekla kako članak 17/4 Zakona o izboru predsjednika Republike nije u skladu s člankom 95 Ustava koji propisuje da je za pobjedu na predsjedničkim izborima potrebno osvojiti većinu glasova svih birača koji su na izbore izašli.
Ustavne i zakonske nepodudarnosti
"Ustav ne poznaje prvi i drugi krug. Tamo stoji da se izbori ponavljaju kad jedan kandidat ne dobije većinu glasova svih koji su izišli na birališta. Zakon bi trebao razrađivati ovu ustavnu normu, ali u njemu piše da je za pobjedu potreban najveći broj birača koji su glasali", tada je rekla Petrović Jakovina. Nedugo zatim, oglasio se i Josipović rekavši kako njegova savjetnica govori u svoje ime te da su njemu rezultati neupitni.
"U članku 95. Ustava, stavku 4. piše da na ponovljenom izboru pravo da budu birani imaju dva kandidata koji su u provom glasanju dobili najviše glasova. Ako koji od njih odustane pravo da bude biran stječe kandidat koji je sljedeći po broju glasova. Smisao Ustava je da u drugom krugu pobjeđuje onaj tko dobije više glasova. To je u skladu s balotažom, svim izborima koji su do sada provedeni u Hrvatskoj, kao i u Francuskoj čiji smo model preuzeli", zaključuje ustavni stručnjak Smerdel.