U sjeni krize zbog epidemije koronavirusa zagrebački gradonačelnik Milan Bandić pokušava kroz osnivanje tvrtke Blok Kvatrić izvući 155 milijuna kuna vrijednosti iz Zagreba, upozorila je stranka GLAS.
Na dnevnom redu ovotjedne sjednice zagrebačke Gradske skupštine bit će i osnivanje tvrtke Blok Kvatrić, koja bi, kako se to navodi u obrazloženju točke dnevnog reda, trebala pokrenuti obnovu bloka Badel, odnosno područja unutar Vlaške, Šubićeve, Martićeve, Derenčinove i Kvaternikovog trga. Grad Zagreb, prema prijedlogu, u tu bi tvrtku uložio svoje nekretnine u ukupnoj vrijednosti 155 milijuna kuna, a radi se o zemljištima i zgradama unutar tog bloka dok bi u drugom koraku bio raspisan javni poziv za povećanje temeljnog kapitala kroz privatnog partnera. Ideja je da na kraju poslovni udjel Zagreba u toj tvrtki bude 49 posto, a udjel novog partnera 51 posto.
Međutim, i iz stranke GLAS dolazi upozorenje da ''pod plaštom korone i drugih tema kojima se javnost bavi, Bandić opet planira sumnjivi projekt po modelu propalog 'zagrebačkog Manhattana'.''
Podsjetimo, o bloku Badel raspravlja se već više desetljeća, a GLAS upozorava ''Sada nakon što ga punih 20 godina nije uspio niti dotaknuti, Bandić pred sam kraj mandata po isprobanom receptu želi 155 milijuna kuna vrijednosti koja pripada Zagrepčanima izvući i prebaciti nekome, javnosti za sada nepoznatome. Blok Badel je pravi simbol Bandićeve ere vladanja Zagrebom – prvo pretvoren u ruševinu nebrigom, nemarom i neznanjem, a onda izgubljen u nečijim privatnim rukama kroz sumnjive natječaje''.
Da dio plana Bandićeva prijedloga neodoljivo podsjeća na realizaciju tzv. projekta Manhattana, odnosno projekta “Grad u Gradu” na Velesajmu i Hipodromu, upozorio je prije nekoliko dana i zastupnik u Gradskoj skupštini Renato Petek: ''Grad kreće u realizaciju projekta unutar kojeg nije unaprijed jasno što će se točno od javnog sadržaja tamo naći, dok se jasno definira da Grad u novu tvrtku unosi nekretninu u vrijednosti 155,42 milijuna kuna te se unaprijed odriče upravljačkih prava ukoliko partner ispuni ulaganje u novcu u istom iznosu, čime stječe 51 posto upravljačkih prava''.
''Koji je to partner zainteresiran za ovaj projekt, možda
ćemo saznati uskoro, ukoliko zastupnici iz HDZ-a podignu ruku za
ovakav prijedlog prema kojem će poslovni partner imati 51 posto
upravljačkih prava, a Grad 49 posto (zvuči poznato -
slučaj INA) prema čemu Grad odmah u startu prepušta
upravljačka prava, tzv majoritet nad zajedničkom tvrtkom'',
podsjeća Petek.
''Grad mora unaprijed, a ne naknadno planirati što će se
realizirati od javnog sadržaja. U GUP-u je za to područje
određena je osnovna namjena prostora kao zona mješovite -
pretežito poslovne namjene (M2), u kojem je moguće planirati
poslovne i stambene sadržaje, s tim da prevladava poslovna
namjena. Precizan iskaz površina predloženih namjena (poslovna
namjena, stanovanje, trgovine, hotel, ugostiteljstvo, javna i
društvena namjena, ostale prateće sadržaje) odredit će se
Urbanističkim planom uređenja
Vlaška-Šubićeva-Martićeva-Derenčinova. Planirana ukupna
građevinska bruto površina u zoni užeg područja obuhvata iznosi
najviše 95.000 m2, u što su uključene i podzemne etaže, pri čemu
je maksimalna nadzemna površina približno 65.000 m2, uključujući
i površine prenamijenjenih prostora industrijske arhitekture'',
naglašava Petek.
