Hrvatsku zemlju za dvije godine moći će kupiti svaki Slovenac ili Mađar koji to poželi. 2023. ističe embargo na prodaju zemljišta državljanima Europske unije, cijene već sada počinju rasti, kupite dok još možete ako gdje možete, zemlje je sve manje a cijene sve više. Pojedini komadi zemljišta već su dosegli cijenu 15.000 eura za hektar.
100.000 kuna za 10.000 kvadrata zemlje odnosno jedan hektar. Tako je u Prelogu danas, a kad dođu stranci, bit će i skuplje. Zna to dobro gospodin Vuk koji obrađuje 130 hektara pšenice, kukuruza i soje. Radio bi on i više, pa zato svake godine kupuje nova zemljišta.
"Kod nas je hektar negde 10.000 do 15.000 eura, a ima i skuplje, jeftinije ne. Bojimo se samo sad kad bu ovo došlo da se bude dozvolilo strancima kaj se tiče kupnje zemljišta da budu cijene rasle. A kod nas zemlje nema! Međimurje je gusto naseljeno i problem je za zemlju, jako teški problem", pojasnipo je vlasnik OPG-a Vlado Vuk.
A cijene već rastu. Prema podacima državnog zavoda hektar livade u prosjeku košta 16.730 kuna ili gotovo 50 posto više nego 2016. Oranica je najskuplja. Za nju treba izdvojiti 25.824 kune, ali u četiri godine cijena joj je porasla tek 20 posto. Za 15.025 kuna može se nabaviti hektar pašnjaka. On je od 2016. poskupio 30 posto.
Zamislimo sljedeću situaciju. Recimo da sam ja poljoprivrednik iz Slovenije koji bi trebao platiti 18.752 eura za hektar zemlje, ali postoji alternativa. Mogu prihajati u susjednu Hrvatsku gdje ću za hektar zemlje platiti 3.395 eura, pa kad usporedimo brojeve, dolazim odo zaključka da bi po cijeni jednog slovenskog hektra zemlje mogli nabaviti 5 i pol hektara u Hrvatskoj.
Razlike u cijenama su ogromne
Tako primjerice hektar zemlje u Nizozemskoj u prosjeku košta gotovo 70.000 eura. U Italiji je 34.156 eura, dok je u Sloveniji već upola manja cijena. Hektar zemlje u Španjolskoj i Grčkoj kreće se oko 12.000 eura, a u Bugarskoj i Rumunjskoj oko 5.000. Za manje od 4.000 eura zemljište se može kupiti u Latviji, Estoniji i naravno Hrvatskoj koja je s cijenom od 3.395 najjeftinija u Europskoj uniji.
Zabrana prodaje strancima produljena je za tri godine da bi se riješio problem povrata, neuređenih zemljišnih knjiga i nedovršene privatizacije. Ali i da bogati stranci ne bi pokupovali zemljišta koja zanimaju domaće poljoprivrednike. Ministrica tvrdi, Hrvatska će 2023. biti spremna.
„Sigurno ćemo biti spremni. Mi možemo primijetiti u posljednje vrijeme rast cijena poljoprivrednog zemljišta. Mi smo danas dio jedinstvenog tržišta gdje su cijene poljoprivrednog zemljišta znatno više nego u Hrvatskoj. Za očekivati je rast cijena poljoprivrednih zemljišta“, poručila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Cijene rastu, ali prodaja zemljišta je u padu. 2019. prodano je 38.315 parcela, lani 10 posto manje. I ne znači da ništa nisu kupili stranci - to mogu ako ovdje osnuju tvrtku, ili ako su jednostavno snalažljivi.
„Koliko čujemo tu se već svašta radi. Slovenci kupuju, rade preko nekih ugovora po principu, ajde ja sam posudio neko novce, a zauzvrat ti dam zemlju. Evo sad već ima i u Slavoniji kupuju ljudi iz Srbije i Bosne, zemlja se non stop prodaje i to na veliko“, kazao je vlasnik OPG-a Vlado Vuk.
Iz Ministarstva su nam na kraju objasnili da nema razloga za brigu jer će Hrvatska i nakon 1. srpnja 2023. imati svu moć u svojim rukama. Ako stranci počnu kupovati bez kontrole, opet možemo uvesti embargo. U međuvremenu, kome nije sila, neka s prodajom zemljišta još malo pričeka, jer čekanje bi se moglo isplatiti.
