Razdvajanje sirovina iz kućnog otpada važno je za okoliš, ali do 2017. u Hrvatskoj nije bilo sasvim regulirano. Stoga je donesena uredba o gospodarenju komunalnim otpadom koja se odnosi na svako kućanstvo u državi i kojom se mora ispuniti cilj smanjenja odlaganja otpada na odlagalištima.
Uredba je zbog toga promijenila i način naplate, koji sada funkcionira po principu "koliko smeća se baci, toliko će se i platiti". Mnogi smatraju da će upravo viši računi nagnati građane da odvajaju otpad.
"Ako znam da će moj račun ovisiti o tome koliko otpada odvojim, onda ću biti jako motivirana. Ako to nije tako, bojim se da će većina građana reći: 'Neka netko drugi to za mene radi'", rekla je u razgovoru za HRT-ovu emisiju Dobro jutro, Hrvatska ačelnica sektora za održivo gospodarenje komunalnim otpadom pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Sanja Radović.
Građani moraju znati zašto odvajaju otpad
Ali, također, građani moraju znati što se zbiva s njihovim otpadom i zašto bi ga uopće trebali odvajati. "Ovisi o vrsti otpada. U Hrvatskoj imamo tvrtke koje obrađuju i recikliraju papir, karton, staklo i plastiku. Kod plastike je to malo složenije, jer ovisi o vrsti plastike. Svaka vrsta otpada ima svog obrađivača i komunalne tvrtke moraju njima predati otpad odvojen po vrstama", tvrdi Radović.
Ističe da svaka lokalna samouprava ima svoj način odvajanja otpada, ali da se osnovnih stvari moraju pridržavati. To znači da papir mora biti u jednoj kanti, biootpad u drugoj, miješani otpad u trećoj, a ostala ambalaža u četvrtoj. Uz to, gradovi i općine moraju angažirati i komunalne redare na kontroli otpada.
https://net.hr/video/zabrana-plasticnih-vrecica-reportaza-iz-sisacke-tvornice-gdje-80-radnika-strahuje-za-posao-zavrsit-cu-na-ulici-gdje-cu-si-zaraditi-za-kruh/
Umjesto plastičnih platnene vrećice
Predsjednica udruge 'Priroda za sve' Ana Rosandić, pojašnjava da se ostaci sirove hrane odvajaju u biootpad, dok se termički obrađena baca u miješani otpad. Čepovi od ambalaže drugačija su vrsta plastike od boca i "najbezopasniji" su oblik plastike, a mogu se reciklirati za izradu dječjih igračaka. Jednokratne maske trebale bi ići u infektivni otpad, ali mogu se odvojiti u miješani otpad. Postoji razlika i između plastičnih vrećica.
"Tanke vrećice za nošenje dobijete u dućanu ili kupite u blagajni, a vrlo tanke su one na povrću i voću, koje se trgaju sa rolice. Hrvatska već nekoliko godina ima naplatu tankih plastičnih vrećica, radi smanjenja potrošnje. Ono što ove godine donosi novi zakon o gospodarenju otpadom, koji je još uvijek u postupku, je potpuna zabrana laganih plastičnih vrećica. Neće se više moći kupiti", govori Radović i dodaje da u zadnjih nekoliko godina ciljevi smanjivana otpada nisu postignuti. Savjetuje korištenje platnenih vrećica u trgovinama.
