"Želim poslati poruku onima koji su hrvatsku državu nazvali slučajnom, a ovih su dana otišli i toliko daleko tvrdnjom da su modernu Hrvatsku stvorile zločinačke udbaške strukture - ova Hrvatska stvorena je voljom hrvatskog naroda i ogromne većine hrvatskih državljana izraženom na referendumu 1991. godine i veličanstvenom pobjedom hrvatskih branitelja čiji je vrhunac bila vojno redarstvena akcija 'Oluja' koju ovdje u Kninu s ponosom slavimo", poručila je predsjednica s obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja.
I ovu obljetnicu, naglasila je, slavimo prije svega kao dan naše slobode i mira. "Morali smo se za njih izboriti u ratu, braneći i oslobađajući zemlju od udruženog zločinačkog pothvata unitarističkog jugoslavenstva i četništva", kazala je Grabar-Kitarović koja je posebno zahvalila tadašnjem državnom vodstvu i svim braniteljima.
'Poštujemo svaku žrtvu'
Poštujemo svaku žrtvu, naglasila je, dodajući kako je svaki ljudski život jednako vrijedan te kako je ista je tuga svake obitelji za svojim najmilijima. "No, mora se znati da je 'Oluja' bila i povijesno će ostati politički opravdana, etički čista i vojnički briljantno izvedena osloboditeljska operacija na hrvatskom državnom teritoriju. Bila je to časna pobjeda za pravedan cilj", naglasila je predsjednica Republike.
'Oluja' je, podsjetila je, omogućila provedbu mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, a mirno rješenje je, ističe, bilo velika želja predsjednika Tuđmana kako bi se spriječila nova razaranja i žrtve.
"Hrvatska i hrvatski narod znali su oprostiti - abolirani su svi sudionici antihrvatske pobune, osim najvećih ratnih zločinaca, ispunjena su opća i posebna manjinska prava te je omogućen povratak svima koji su se željeli vratiti. To je etika pobjednika i etika mira", naglasila je.
Ljudski, kazala je, možemo razumjeti da je za mnoge izbjegle Srbe 'Oluja' teško osobno i povijesno iskustvo te naglasila da nismo i nećemo nikada prihvatiti da se 'Oluja' mjeri nehrvatskim, pa i antihrvatskim mjerilima, kako od onih izvan Hrvatske, tako i od onih u Hrvatskoj. "To konkretno znači da nećemo prihvatiti krivotvorenje uzroka i posljedica rata, prijezir spram velikodušnosti koju smo iskazali, kao ni zanemarivanje presuda međunarodnih sudova te nijekanje legalnosti i legitimnosti Oluje", rekla je Grabar Kitarović.
Nezadovoljstva ishodom "Oluje" adresirati na njene uzročnike
Stoga, kaže, bilo kakva nezadovoljstva ishodom 'Oluje', kakva se još mogu čuti u Srbiji, a, nažalost, i u Hrvatskoj, treba adresirati na njezine uzročnike: kreatore i izvršitelje velikosrpske politike osamdesetih i devedesetih godina prošloga stoljeća. "Uvjerena sam da će među hrvatskim državljanima srpske nacionalnosti s vremenom još više sazrijevati svijest da ih je upravo 'Oluja' rasteretila od teškog stoljetnog utega velikosrpskih projekata", kazala je.
Hrvatski narod, poručila je, ne zaboravlja da je u obrani i oslobođenju Hrvatske sudjelovalo više tisuća Srba, koji su time nedvojbeno izrazili privrženost Hrvatskoj, dok su mnogi kao njezini građani odlučno osudili velikosrpsku agresiju.
"Svi zajedno moramo se, i vjerujem, želimo okrenuti budućnosti s jasnom sviješću o zajedničkoj odgovornosti za društveni mir i napredak, kako u Hrvatskoj, tako i u odnosima između zemalja koje su bile sastavnice bivše savezne države. To je jedan od motiva obnove političkog dijaloga s Republikom Srbijom o međusobnoj zaštiti manjina, kao i o razvoju ukupnih odnosa, što je od iznimne važnosti za mir i razvoj ovog dijela Europe. Ulazak Republike Srbije u Europsku uniju interes je i Republike Hrvatske i Europe kao cjeline. Tom procesu dat ćemo aktivnu i konstruktivnu potporu, pozorno pritom štiteći svoje nacionalne i državne interese", rekla je predsjednica Republike.
Cijeni, kaže, iskazana nastojanja srbijanske Vlade da hrvatskoj manjini osigura njezina legitimna nacionalna prava. Iako je Hrvatska u zaštiti manjinskih prava Srba proteklih dvadesetak godina učinila više nego velike iskorake, ima mjesta za napredak.
O strankama i izborima
Svjesni smo, ističe, da se srpska nacionalna manjina, osobito u slabije razvijenim područjima, suočava s raznim problemima, prije svega socijalnim, no, dodaje i kako se ti problemi moraju rješavati u sklopu nove razvojne politike za županije. "U Hrvatskoj ne smije biti građana drugoga reda", istaknula je.
'Oluja' je, kaže, poruka da je za uspjeh potrebno imati odlučno državno vodstvo, jasan cilj i domoljublju privržen narod, ali isto tako i poruka koliko je važno imati uvježbanu, motiviranu i dobro opremljenu vojsku. "Vrijeme je da na temelju NATO-standarda i stvarnih potreba obrane zemlje povećamo ulaganja u modernizaciju svih rodova Oružanih snaga.
Krajnji je čas da u istom duhu zajedništva kojim smo stvarali i oslobađali Hrvatsku od okupacije prionemo oslobađanju domovine od malodušja i pesimizma", poručila je.
"Posljednjih mjeseci bilježimo znakove gospodarskog oporavka, ali pravoga napretka neće biti dok stranački interesi budu ispred državnih i nacionalnih. Imamo dobre ljude, prelijepu zemlju i sjajne razvojne potencijale i uspijemo li, neovisno o rezultatima predstojećih izbora, postići potreban napredak u spremnosti svih političkih aktera da daju svoj doprinos postizanju strateškog jedinstva u postizanju ključnih državnih i nacionalnih ciljeva, posebice u gospodarskoj i demografskoj politici, uspjeh neće izostati", uvjerena je predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović.
