Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u intervjuu za Novi list upozorio je da bi rate kredita pojedincima u kratkom roku mogle porasti za čak 20 posto. Iako ostaje nepoznanica kada će završiti razdoblje niskih kamata, činjenica je da će prije ili kasnije početi rasti referentne kamatne stope za koje su krediti i vezani, kao i mjesečni anuiteti, piše Jutarnji list.
U jednoj banci izračunali su koliko bi mogli rasti stambeni krediti; a kao primjer je uzet stambeni kredit čija glavnica trenutačno iznosi 80.000 eura, preostali rok otplate 25 godina, a kamatna stopa 3,5 posto - "anuitet bi porastao s trenutačnih 400,50 eura, na 422,50 eura“.
Gotovo 90 posto kredita, prema podacima HNB-a iz 2010. imalo je varijabilnu kamatnu stopu, a na kraju kolovoza ove godine njihov udjel je pao na 39 posto. Dakle, građani su u proteklom razdoblju osvijestili problem iznenadnih preokreta na tržištu u isti nastojali izbjeći.
'Potrošači su danas zaštićeniji od rasta kamatnih stopa'
"Može se uočiti da su potrošači danas znatno više zaštićeni od rasta kamatnih stopa nego što je to bio slučaj bilo kada tijekom protekla dva desetljeća. Udio kredita odobrenih s varijabilnim kamatama kontinuirano se smanjuje već duže vremena. S druge strane, porastao je udjel kredita s kamatnom stopom fiksiranom u roku kraćemu od dospijeća“, poručili su iz HNB-a.
Govoreći o odabiru referentne stope, HNB navodi da je uz Nacionalnu referentnu stopu (NRS) vezano oko dvije trećine kredita odobrenih uz varijabilnu kamatnu stopu ili uz fiksnu u razdoblju kraćem od dospijeća.
Računa se da je NRS - prosječna kamatna stopa koju bankarski sektor plaća za kreditne izvore (depoziti fizičkih i pravnih osoba) na domaćem tržištu - osjetljiv na poremećaje u domaćem gospodarstvu, "ali se eventualno zaoštravanje uvjeta financiranja na inozemnom tržištu prenosi sporije od EURIBORA, što može dodatno zaštiti dužnike u takvom scenariju“. Upravo zbog toga se proteklih godina u kreditnim ugovorima sve više koristio NRS. Iz Erste banke su kazali da je veći dio kreditnog portfelja građana s promjenjivom kamatnom stopom vezan uz NRS, a manji uz EURIBOR.
"Načelno govoreći, krediti kraće ročnosti većinom se odobravaju uz fiksnu kamatnu stopu, a krediti duže ročnosti, uglavnom stambeni krediti, uz promjenjivu ili kombiniranu kamatnu stopu; prvih nekoliko godina fiksna, a nakon toga je promjenjiva“, pojasnili su iz banke u kojoj je trenutno 78 % gotovinskih kredita odobreno uz fiksnu kamatnu stopu, a 22 posto uz promjenjivu. Što se tiče stambenih kredita, u istoj je banci 15 posto odobreno uz fiksnu kamatnu stopu, 45 posto uz kombiniranu, a 41 posto uz promjenjivu kamatnu stopu. U Erste banci su poručili da je posljednjih nekoliko godina takva struktura kamatnih stopa stabilna.
Kako se zaštititi?
Potrošači se, pak, načelno od promjene kamatnih stopa mogu zaštitit ugovaranjem fiksne kamatne stope. U HNB-u napominju da opravdanost takve strategije zaštite "ovisi o situaciji i sklonostima svakog pojedinog potrošača“.
Iako smatraju da je svaka prognoza nezahvalna, iz centralne banke su, govoreći o očekivanom kretanju kamata, kazali kako i dalje prevladavaju globalne i lokalne okolnosti koje ne bi u kratkom roku trebale stvoriti pritiske na povećanje kamatnih stopa na domaćem tržištu.
"S druge strane, dugoročne kamatne stope ipak ovise o očekivanjima budućih kratkoročnih stopa, pa se već u ovoj fazi može očekivati njihov polagani rast. Dakle, postoje određeni globalni elementi koji mogu lagano pogurati dugoročne kamatne stope i u Hrvatskoj“, smatraju u HNB-u. Ipak, takav razvoj događaja se ne očekuje u kratkom roku zbog solidnih makroekonomskih fundamenata i iznimno visokih viškova likvidnosti na domaćem tržištu.
Važan je stav nositelja monetarne politike
Direktor Sektora za ekonomska istraživanja u Erste banci, Alen Kovač tvrdi da je posve logičnim nameće pitanje mogućeg rasta kamatnih stopa zbog recentnih inflatornih pritisaka. Svemu usprkos, Kovač smatra da rast nije izgleda kako ove, tako ni iduće godine.
"Odgovor će ovisiti o stavu nositelja monetarne politike koliko je trenutni rast cijena trajnijeg karaktera te koliku prijetnju ekonomskom rastu predstavlja još uvijek prisutna pandemija koronavirusa. Oko oba pitanja još uvijek nema jasnog konsenzusa“, rekao je, dodajući da će sve važniju ulogu imati odluke Europske središnje banke zbog skorašnjeg ulaska Hrvatske u eurozonu.
"Dinamika daljnjeg pada kamatnih stopa mogla bi biti nešto blaža što zbog dosegnutih rekordno niskih kamatnih stopa, a što zbog neizvjesnosti oko ipak neminovne dinamike stezanja globalnih monetarnih politika“, rekao je Kovač. Dodao je da će transmisija na teret otplate biti postupna upravo zbog raširene upotrebe NRS-a u formiranju kamatne stope, "koji po svojoj prirodi ukazuje na trend rasta kamatnih stopa s određenim vremenskim odmakom“.